
Srbija pod snegom
Blokada kružnog toka u Obrenovcu zbog čestog nestajanja struje
„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Opozicija je uglavnom „poslušala“ studente i bojkotuje parlament. Ali, i dalje prave komunikacije nema, upozorava Radomir Lazović iz ZLF
Opozicija većim delom bojkotuje rad parlamenta na poziv studenata.
Uz određene zadrške, pozivu studenata odazvao se i Zeleno-levi front (ZLF). Poslanici ove stranke istakli su da će, „zbog toga što se ljudi na ulicama prebijaju i vrši represija“, bojkotovati narednu skupštinsku sednicu, ali da je za sve nakon toga potreban dogovor.
„Mi smo prihvatili poziv da se ne ide na sledeću sednicu, ali stvarno mislim da je neprimereno da se komunicira jednosmerno, na način koji je do sada bio. Zato pozivam da se započne dijalog, odnosno koordinacija delovanja“, kaže Radomir Lazović, poslanik ZLF-a, za Dojče vele.
Zajednički interesi
Oko načina na koji sa studentima treba sarađivati nije saglasna ni opozicija. Jedino postoji saglasnost oko neophodnosti komunikacije i otvorenog dijaloga.
„Imamo tri razloga zbog kojih je razgovor nužan. Prvi, svi smo napadnuti Vučićevom represijom, drugi je to što moramo da vidimo koji je najbolji način da se izborimo da uopšte dođe do izbora, a treći – šta je najefikasniji način da se ovaj kriminalni režim pobedi, kada do izbora dođe“, kaže Lazović.
„Nemam ništa protiv da se deluje na bilo koji način na koji se dogovorimo, ali je potrebno da otvorimo komunikaciju“, smatra on.
Sve aktuelne informacije u vezi sa protestima u Beogradu i gradovima u unutrašnjosti čitajte u našem Blogu uživo

„Grad sa dve termoelektrane, a od početka ove godine struju nije imalo većina okolnih mesta"

Gradnja naspram Košutnjaka je pažljivo planirana, kaže dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Vladimir Lojanica

Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje

Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve