img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sukob na Bliskom istoku

Nepouzdani saveznik: Zašto Putin neće da priskoči u pomoć Iranu

18. јун 2025, 12:05 Sergej Satanovski / DW
Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Uprkos novosklopljenom odbrambenom paktu Kremlja sa Iranom, malo je verovatno da će Rusija direktno pomoći Islamskoj Republici u sukobu sa Izraelom
Copied

I dok Vladimir Putin izražava saučešće Iranu i osuđuje izraelske napade, ruski tenkovi ostaju u garažama. U pozadini – diplomatski manevri, strateški interesi i pažljivo vaganje koristi u trenutku kada Kremlj traži novu ofanzivnu priliku u Ukrajini.

Rusija, kako stvari stoje, verovatno neće pružiti vojnu podršku svom savezniku Iranu. Koji je razlog?

Rusija je stala na stranu Irana u najnovijoj eskalaciji između Islamske Republike i Izraela. Uostalom, prošle nedelje Iran je ratifikovao Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Rusijom, dokument koji su predsednici dveju zemalja potpisali još početkom godine. Pa ipak, uprkos tom produbljivanju saveza, Rusija okleva da ponudi vojnu pomoć svom strateškom partneru. Zašto je to tako?

Putin osuđuje Izrael

Od početka najnovije izraelske operacije u Iranu, Vladimir Putin aktivno se angažuje sa svetskim liderima po tom pitanju. Odmah nakon početka izraelskih napada prošlog petka, Putin je razgovarao i sa iranskim predsednikom i sa izraelskim premijerom, prenevši svakome različite poruke, konstatuje Dojče vele.

Prema izjavi objavljenoj na internet-stranici Kremlja, ruski lider izrazio je saučešće rukovodstvu i narodu Irana zbog brojnih ljudskih žrtava i naglasio da „Rusija osuđuje izraelske postupke, koji krše Povelju UN i međunarodno pravo“.

Sledećeg dana, Putin je još jednom osudio izraelsku operaciju u telefonskom razgovoru s američkim predsednikom Donaldom Trampom.

Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Evgenia Novozhenina/Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Evgenia Novozhenina/Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Evgenia Novozhenina/Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan
Foto: Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin i iranski predsednik Masud Pezeškijan

„Zlatni“ dogovor Moskve s Teheranom

Nije iznenađenje to što je Rusija ukorila Izrael zbog napada na Islamsku Republiku. Iran je dugo bio bliski partner Rusije, između ostalog i zbog toga što su obe zemlje pod strogim sankcijama Zapada. Njihov odnos postao je bliži nego ikad nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Zapadni saveznici optužili su Iran da Rusiju snabdeva vojnim dronovima, koji su na kraju korišćeni i za napad na civilnu infrastrukturu Ukrajine. Prema izveštajima medija, Moskva je, kako se pretpostavlja, platila za dronove najmanje 1,8 tona zlatnih poluga, vrednih oko 104 miliona dolara, koje su prebačene iranskoj kompaniji Sahara Thunder. Takođe procenjuje da je Iran zatražio od Rusije pomoć u realizaciji svog nuklearnog programa.

Moskva ne bi želela da izgubi tako pouzdanog partnera, veruju analitičari. „Kremlj deluje prema starom načelu iz Kurana: ’Bori se i vodi rat, ali ne krši pravila’“, ocenjuje analitičar za Bliski istok Ruslan Sulejmanov. „Drugim rečima, Moskva, koja ima svoje interese i prisutna je na Bliskom istoku, radije bi da izbegne bilo kakav nekontrolisani haos u regionu“, dodaje Sulejmanov.

Šansa Kremlja za napredak u Ukrajini

S druge strane, stručnjaci smatraju da Kremlj verovatno trlja ruke zbog odvlačenja pažnje Zapada od brutalnog rata protiv Ukrajine. U utorak je Rusija izvela jedan od najsmrtonosnijih napada na Kijev poslednjih meseci, u kojem je poginulo 14 ljudi, a desetine su ranjene.

Istovremeno, lideri G7 usredsredili su se na samitu u Kanadi na rešavanje eskalacije na Bliskom istoku na samitu. Pa i sastanak Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa je otkazan, nakon prevremenog odlaska američkog predsednika sa samita.

Ruslan Sulejmanov veruje da je u najboljem interesu Kremlja da se američkim i evropskim političarima odvrati pažnja od onoga što se događa u Ukrajini. „U tom kontekstu, Putin bi mogao da iskoristi priliku za pokretanje ofanzive ili izazivanje neke druge vrste problema“, kaže stručnjak.

Vojna pomoć veoma malo verovatna

Nakon pokretanja izraelske vojne operacije u Iranu, iranski parlament ratifikovao je Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu sa Rusijom. Uprkos takvom ambicioznom nazivu, ugovor ne uspostavlja pakt o međusobnoj odbrani i ne obavezuje strane na pružanje vojne pomoći jedna drugoj u slučaju napada. Umesto toga, on samo predviđa da se potpisnice uzdrže od pomaganja protivnicima one druge strane.

Analitičarka za Bliski istok Marijana Belenkaja, koja je napustila Rusiju nakon izbijanja rata u Ukrajini i sada živi u Izraelu, smatra da je vrlo malo verovatno da će Moskva ponuditi Iranu bilo kakvu direktnu vojnu podršku, barem ne zvanično i javno. „Nema potrebe za tim, pogotovo zato što Moskva pokušava da obnovi ili poboljšati odnose sa Vašingtonom – iako se ne može u potpunosti isključiti neka zakulisna umešanost“, smatra Belenkaja.

Rusija kao posrednik između SAD i Irana

Prema Belenkaji, Vladimir Putin je iskren kada se radi o nedavnim javnim ponudama da deluje kao posrednik između Irana i njegovih protivnika. Prema njenim rečima, prošle godine Putin je navodno savetovao Hamneiju da se vrati za pregovarački sto. U nedavnom intervjuu za američki ABC njuz, Donald Tramp je rekao da je otvoren za posredovanje Rusije u tom sukobu.

Rusija kao posrednik verovatno ne može da izvrši pritisak na Iran onako kako su to učinile SAD, ali može da posluži kao kanal za komunikaciju, smatra Mariana Belenkaja.

Tokom indirektnih pregovora između Sjedinjenih Država i Irana u aprilu, zaista se očekivalo da će Rusija igrati značajnu ulogu u slučaju nuklearnog sporazuma sa Iranom.

Britanski dnevnik Gardijan izvestio je da se Moskva razmatra kao potencijalno odredište za iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma, a mogla bi da posluži i kao nepristrani arbitar u slučaju bilo kakvog kršenja sporazuma. Taj dogovor sugerisao je da će Rusija vratiti iranski visoko obogaćeni uranijum natrag u zemlju ako SAD prekrše sporazum.

Ako bi se takav dogovor postigao, trenutni garanti sporazuma iz 2015, Nemačka, Francuska i Velika Britanija, izgubili bi svoje uloge.

Tagovi:

Iran Izrael Rusija Vojna pomoć
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Ekstremni sportovi

17.јул 2025. B. B.

Poginuo ekstremni sportista Feliks Baumgartner

Svetsku slavu Baumgartner je stekao 2012. godine, kada je skočio sa ivice svemira, sa visine od 38.405 metara i bezbedno se prizemio

Poljska

17.јул 2025. B. B.

Zatvor za lekare koji su odbili da urade abortus trudnici koja je potom umrla

Okružni sud u Pščini u Poljskoj proglasio je lekare krivim za ugrožavanje života tridesetogodišnje žene, identifikovane samo kao Izabela, u slučaju koji je izazvao proteste širom zemlje

Katastrofalni požar

17.јул 2025. I.M.

Tragedija u Iraku: Najmanje 60 mrtvih u požaru u tržnom centru u Al-Kutu

U požaru koji je izbio u tržnom centru u gradu Al-Kut u Iraku živote je izgubilo najmanje 60 ljudi

Sedište Evropske komisije u Briselu

Evropska unija

16.јул 2025. B. B.

EU priprema 100 milijardi evra pomoći Ukrajini

„Izdvajamo 100 milijardi evra za Ukrajinu“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posle sastanka Kolegijuma komesara

Bliski istok: Izrael – Iran

16.јул 2025. David Patrikarakos, specijalni dopisnik “Dejli mejla”

Ko će dobiti mir

Izraelci nisu ubedljivo trijumfovali, Iranci se nisu predali. Sve što se odigralo zapravo je predstavljalo ozbiljnu eskalaciju između dveju strana ovog dugačkog rata u kojoj je Izrael odneo pobedu. I – šta sad

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na