
Lični stav
Vukojebina
Ako se složimo da je vukojebina sinonim za prostor zabačen, zapušten i uopšte divalj, kojim gospodare vukovi, onda mi se čini da je ovaj pojam u našem slučaju na mestu
Unija Roma kaže da neće dozvoliti investitoru da poruši njihovu svetinju Tetkicu Bibiju, upozoravaju Rome da ne potpisuju lažnu peticiju o tome, i društvo mole da zaštiti ovaj spomenik kulture
U Gospodara Vučića 49 u Beogradu nalazi se svetilište Roma, mesto kulta Tetkice Bibije, i spomen obeležje stradanju Roma u Balkanskim ratovima i u Prvom i Drugom svetskom ratu. Kapelica je tu od 1921. godine.
Ova kapelica i ovaj spomenik jedinstveni su u Beogradu.
Taj prostor je Vlada Srbije proglasila prostorno-kulturno-istorijskom celinom, i dat je na korišćenje romskim udruženjima.
Katanac
Od pre mesec dana oni ne mogu da ga koriste zato što je investitor iz Novog Sada stavio katanac.
Od Miloša Mihajlovića, predsednika Unije Roma saznajemo da se investitor zove Ranko Grbović.
Miloš Mihajlović kaže za „Vreme“ da su „Romi odmah posle Prvog svetskog rata kupili ovu parcelu i na njoj podigli svetilište. Nažalost, 1976. godine taj prostor je nacionalizovan, predat je Gradu u svojinu, a nama je ostavljeno pravo korišćenja. I, tako je bilo do 2019. godine. Tad smo saznali da nam je to pravo ukinuto i da je Grad, ne zna se na koji način, prodao tu parcelu“.
Naglašava da investitoru „Romi nikad neće dozvoliti da poruši našu svetinju“.
„Tražićemo pomoć od svih institucija, a prvo od Zavoda za zaštitu spomenika kulture zato što su oni zaštitili kapelicu i proglasili je kulturnim spomenikom“.
Lažna peticija
Naglašava da se investitor već služi nedozvoljenim sredstvima da ostvari svoju nameru.
„Pojavila se lažna peticija koja se zalaže da se svetinja premesti u Marinkovu baru. Unija Roma je o tome obavestila preko naših mreža. Neke krimogene ličnosti prikupljaju potpise od građana, to su mahom Romi iz beogradskih naselja, kako im je rečeno, radi upisa dece u predškolske ustanove i dobijanja školskog pribora i pomoći za školsku decu. Ljudi ne znaju da će njihovi potpisi i očitane lične karte biti zloupotrebljeni“, kaže Miloš Mihajlović.
„Ideja o premeštanju naše kapelice u Marinkovu baru, u naselje u kome pretežno žive Romi, je getoizacija“, ocenjuje Miloš Mihajlović.
Legenda o Bibiji
O svetici Tetkici Bibiji, zaštitnici dece, j postoje mnoge legende. Po najpoznatijoj, Bibija je išla selom od vrata do vrata u vreme kolere sa dva jareta. Niko nije hteo da je pusti u kuću, sve dok nisu stigli do jedne siromašne porodice sa šestoro dece. Podelili su sa njom parče hleba, a Bibija je njihovu bolesnu decu te noći izlečila.
Tetkica Bibija je slava pravoslavih Roma. Od 2019, uvrštena je u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
U dvorištu kapelice se nalazi pomenuto spomen-obeležje, i na njemu četiri mermerne ploče sa 54 uklesana imena palih boraca, kao i imena dobrotvora i članova udruženja koji su podigli spomenik 1921. godine uz pomoć dobrovoljnih priloga srpskog, ciganskog i jevrejskog stanovništva.
Jedino obeležje u Srbiji
Ovaj spomenik je jedino obeležje na teritoriji Srbije posvećeno stradalim Romima tokom tih ratova. Pored spomenika, u dvorištu je postavljena i spomen-ploča posvećena žrtvama nacista tokom Beogradske racije iz 1941. godine.
Ovaj sadašnji, nije prvi napad na kapelicu. Septembra 1919, „bez ikakve najave i upozorenja, bageri su krenuli da ruše. Policija je reagovala, uništavanje je odloženo, i sve je prijavljeno Drugom osnovnom sudu.“ I, od tada – ništa.
Pomogli su im jedino Društvo konzervatora Srbije, Evropa Nostra Srbija i ICOMOS Srbija, koji su uputili javni apel svim nadležnim institucijama Republike Srbije i Grada Beograda. „Gubitak ovih značajnih spomenika značio bi brisanje jednog izuzetno važnog istorijskog sloja u kulturi grada Beograda i Republike Srbije“, napisali su u apelu ova tri udruženja.
„Nažalost, sad nam opet treba podrška. Kako god da bude, mi nikom nećemo dozvoliti da ruši naše spomenike“, odlučan je Miloš Mihajović.
Ako se složimo da je vukojebina sinonim za prostor zabačen, zapušten i uopšte divalj, kojim gospodare vukovi, onda mi se čini da je ovaj pojam u našem slučaju na mestu
Više akademskih zajednica početkom juna pokrenulo je peticiju za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Tijana Dimitrijević sa Slobodnog univerziteta u Nišu i Elektronskog fakulteta za „Vreme” kaže da se ovoj akciji priključuju i zborovi građana, te se nadaju da će biti još većeg odziva
Novopazarski državni univerzitet već je spreman za upis novih studenata koji je planiran od 7. do 26. jula. Pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje Branko Markoski razgovarao je sa dekanima fakulteta Univerziteta u Novom Sadu uz posebnu pažnju usmerenu na prijemne ispite. A šta je sa ostalim univerzitetima
Jutro nakon što su studenti FON-a saopštili da stupaju u totalnu blokadu, dekan i uprava ušli su na fakultet, ali su ga ubrzo i napustili. Nakon ovih zbivanja oglasio se i sam dekan objašnjavajući šta su tražili u zgradi fakulteta
Uređivačku politiku Radio-televizije Slovenije (RTV SLO) kreiraju glavni urednici, a generalni direktor ima upravljčku ulogu, ali ne odlučuje o sadržaju. Slovenački javni servis Demostat je ocenio kao dobar primer medijskog javnog servisa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve