Predmet u vezi sa školarinama dece ministra finansija Siniše Malog vodi se kao „strogo poverljiv“, navodi se u dopisu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu upućenom narodnoj poslanici Zeleno-levog fronta Jeleni Jerinić.
U dopisu koje potpisuje glavni javni tužilac VJT u Beogradu Nenad Stefanović piše i da je od 2016. godine protiv Malog ovom tužilaštvu je podneto 16 krivičnih prijava. Četiri su odbačene, u sedam je Više javno tužilaštvo ocenilo da nema krivičnog dela, dok je preostalih pet predmeta prosleđeno drugim tužilaštvima.
Šta piše u dopisu
Kako se može videti iz dopisa objavljenom na društvenoj mreži Iks, Jerinić je uputila zahtev Višem javnom tužilaštvu u Beogradu za obaveštenja i objašnjenja koji je narodna poslanica iznela na sednici Narodne skupštine Republike Srbije 8. maja 2025. godine, koje glasi:
„Da li je povodom dopisa Agencije za sprečavanje korupcije od 4. avgusta 2016. godine u Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije VJT u Beogradu formiran predmet, ko je bio postupajući tužilac i tom predmetu, koje radnje su preduzete u vezi sa tim predmetom, ako je obustavljena istraga, dostaviti akt kojim je to učinjeno, koliko je krivičnih prijava protiv Siniše Malog podneto VJT u periodu od početka 2016. godine do danas i za koje krivična dela su podnošene prijave i kakav je ishod postupka po njima u VJT?“
Glavni javni tužilac Nenad Stefanović dostavio je sledeće obaveštenje:
„Gore pomenuti izveštaj Agencije za borbu protiv korupcije u VJT u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka, kao i Uredbom o bližim kriterijumima za određivanje stepena tajnosti „državna tajna“ i „strogo poverljivo“ u organima javne vlasti, vodi se pod oznakom stepena tajnosti strogo poverljivo (str.pov). Napominjemo da je članom 6 Pravilnika Vrhovnog javnog tužilaštva o pristupu informacijama od javnog značaja … predviđeno je da se informacije koje su u tužilaštvima vode pod oznakom stepena tajnosti strogo poverljivo, ne mogu dostaviti podnosiocu zahteva, odnosno drugim neovlašćenim licima van javnog tužilaštva.
Takođe, odredbom čl. 9 tačka 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, propisano je da organ vlasti neće tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja, ako bi time učinio dostupnom informaciju ili dokument za koji je propisima ili službenim aktom zasnovanom na Zakonu određeno da se čuva kao tajni podatak ili predstavlja poslovnu ili profesionalnu tajnu, ili podatak dobijen u postupku zastupanja za čije objavljivanje zastupani nije dao odobrenje, u skladu sa Zakonom, kojim se uređuje rad prvobranilaštva, a zbog čijeg bi odavanja mogle nastupiti teške pravne i druge posledice po interese zaštićene zakonom, koji pretežu nad pravom javnosti da zna.
Postupajući tužilac u konkretnom predmetu bio je tadašnji javni tužilac VJT u Beogradu Tanja Vukićević, a VJT u Beogradu postupalo je u navedenom predmetu u skladu sa zakonom i zakonskim ovlašćenjem“.
16 krivičnih prijava protiv Malog
Na pitanje o broju krivičnih prijava, Više javno tužilaštvo u Beogradu odgovorilo je da je u periodu od početka 2016. godine do danas podneto ukupno 16 krivičnih prijava zbog krivičnih dela iz člana 212 stav 3. član 234a, član 366, član 336b i član 391 stav 3 KZ od kojih je u sedam utvrđeno da nema krivičnog dela, u četiri predmeta je doneta odluka o odbačaju krivične prijave, pet predmeta je ustupljeno na nadležnost drugim javnim tužilaštvima (tri predmeta u Prvom OJT i dva predmeta u JTOK).
Novinari KRIK-a objavilli su početkom maja da je školovanje dece ministra finansija i bivšeg gradonačelnika Beograda Sinišu Malog u prestižnoj privatnoj školi u Beogradu koštalo preko 235.000 evra – više nego duplo od onoga što je od svoje plate mogao da zaradi.
Ipak, troškovi škole su plaćeni novcem sumnjivog porekla koji se slio iz nekoliko misterioznih ofšor kompanija. Novinari KRIK-a i OCCRP-ja, prateći trag novca, otkrili su da se iza jedne od tih ofšor firmi krije lično Mali, iza druge je domaći privrednik nepoznat široj javnosti, dok je treća blisko povezana sa međunarodnom grupom „Comita” sa sedištem u Moskvi.
U Srbiji, „Comita” sarađuje sa firmama SNS biznismena Ivana Bošnjaka i Stojana Vujka, vlasnika „Milenijum tima”.