U novi Zakon o bezbednosti u saobraćaju mogla bi da uđe i odredba po kojoj bi postalo obavezno da u vozilima budu ugrađene alko-brave koje bi sprečavala da se automobili, kamioni ili autobusi pokrenu kada je vozač pod dejstvom alkohola.
Policijski zvaničnici koji su obrazlagali tu mogućnost nisu precizirali da li bi ugradnja alko-brava bila obavezna u svim ili samo u vozilima onih koji već kažnjavani zbog vožje u alkoholisanom stanju.
Nekoliko vozača sa kojima smo razgovarali, shodno balkanskoj nonašalanciji, uglavnom smatra da je ta ideja „naučno-fantastična za srpske uslove“ i „neozbiljna u zemlji u kojoj nekim vozačima ni na kokainu policija ne sme ništa“.
Vozači su uvereni da će „oni koji su i do sada izigravali zakone“ činiti to i sa eventualnom alko-bravom, i to tako što će „naći već nekog treznog da duva u senzor“.
Ipak, ma koliko možda neostvariva bila, ideja o ugradnji alko-brava mogla bi možda da smanji broj saobraćajnih nesreća koje su izazvali pijani vozači.
Podaci iz prošle godine pokazuju da je problem sa alkoholisanim vozačima veoma veliki: više od 50.000 je kažnjeno, a bezmalo u 10.000 slučajeva su bili toliko pijani da su zadržani na trežnjenju.
Koliko je alkohol u kombinaciji sa volanom zaista opasan govori i podatak sa kojim se verovatno susreo svako ko je išao u auto-školu: da je pijanom vozaču potrebno čak tri puta više vremena da bi reagovao na iznenadne promene situacije u saobraćaju. Instruktori vožnje zato obično vole da kažu da u trenutku kad je trezan vozač zakočio – pijani vozač tek počinje da koči.
Motor ne startuje ako ste popili
Kako funkcionišu alko-brave i da li ih je moguće prevariti, za „Vreme“ objašnjava Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja.
On navodi da su alko-brave zapravo alko-test uređaji koji su ugrađeni u vozilo i koji onemogućavaju pokretanje motora ukoliko je vozač pod nedozvoljenim dejstvom alkohola.
„Pre nego što počne vožnju vozač duva u uređaj i ako je rezultat negativan motor može da se pokrene. Kako bi se sprečilo da neko drugi duva u uređaj, u toku same vožnje uređaj zahteva da se vozač ponovo podvrgne testiranju, i to u nepredvidivim vremenskim intervalima“, objašnjava Okanović.
On dodaje da će, ukoliko se na ponovljenom testiranju u toku vožnje dobije pozitivan rezultat, alko-brava to zabeležiti u svojoj memoriji koja je dostupna policiji i sudu.
I to nije sve, jer alko-brave mogu da izazovu određenu nelagodu kod vozača kao što je aktiviranje sirene tokom vožnje, sve dok se vozilo ne zaustavi i motor ne isključi.
„U praksi se alko-brave najčešće koriste po naredbi suda, kada su vozači povratnici u pogledu vožnje pod dejstvom alkohola. Zbog relativno visoke cene ugradnje, održavanja i proveravanja, alko-brave su dodatni faktor odvraćanja vozača od vožnje u alkoholisanom stanju“, kaže Okanović.
Postoji i dodatni faktor odvraćanja od vožnje u alkoholisanom stanju: obaveza periodične kontrole, odnosno obaveza vozača da podnosi izveštaj alko-brave policiji, što znači da vozač mora lično bar jednom mesečno da ode u policijsku stanicu na očitavanje memorije uređaja.
Da li se alko-brava može „prevariti“?
Okanović kaže da postoje načini da se smanji rizik da se prevari alko-brava, ali da se taj rizik nikada ne može isključiti.
Osim nasumičnog testiranja u toku vožnje, neki uređaji su upareni sa video kamerom, pa se svako duvanje beleži posredstvom video zapisa. „Koliko je meni poznato uređaj nije osetljiv na vazduh iz samog vozila pa ne bi trebalo da reaguje ako je suvozač pijan“, kaže Okanović.
Ko i po čijem nalogu ugrađuje alko-brave
U tehničkom smislu, praksa je da alko-brave ugrađuju i održavaju specijalizovane kompanije koje imaju javno ovlašćenje za tu delatnost.
U pravnom smislu, korišćenje alko-brave može da se naredi vozaču koji pokazuje sklonost ka vožnji u pijanom stanju, kao mera bezbednosti odnosno zaštitna mera.
Okanović kaže i da alko-brava može da se ugrađuje kao mera predupređivanja saobraćajnih nezgoda kod pojedinih kategorija vozila poput autobusa ili kamiona.
Kakva je praksa u svetu
Alko-brave su u upotrebi u pojedinim državama Evrope i severne Amerike duže od 10 godina, a najčešće kao sudska mera izrečena višestrukim povratnicima kada je reč o vožnji pod dejstvom alkohola.
„U nekim državama sudovi su ostali prilično suzdržani u pogledu nalaganja obavezne upotrebe alko-brava zbog visoke cene ugradnje i održavanja, pa alko-brave nisu ušle u širu primenu“, kaže Okanović
Njemu nisu poznati konkretni rezultati primene alko-brava u smislu smanjenja broja saobraćajnih nezgoda izazvanih vožnjom pod dejstvom alkohola, ali je alkohol kao uticajni faktor u saobraćajnim nezgodama svakako veoma prisutan u Srbiji.
„Država ima na raspolaganju veliki broj mera kojima se može smanjiti broj pijanih za volanom, а da li će se odlučiti i za ovu meru pitanje je na koje bi trebalo potražiti odgovor u rezultatima zemalja u kojima je takav uređaj u upotrebi“, kaže Okanović.
Osim ugradnje, vozač plaća i održavanje alko-brave i periodičan policijski pregled memorije uređaja. U državama u kojima je alko-brava u upotrebi, to je najmanje oko 2.000 evra godišnje.