
Opozicija
„Ovo je borba za slobodu“ – ko iz opozicije podržava studente?
Demokratska stranka i Zeleno-levi front podržavaju studentski zahtev za održavanjem vanrednih parlamentarnih izbora, ali upozoravaju da uslovi neće biti bajni
Od 9. februara, kada su održani izbori, kosovske institucije praktično ne funkcionišu. U zemlji pogođenoj teškom ekonomskom krizom i masovnom emigracijom, politički akteri deluju nemoćno – ili nezainteresovano – da pronađu kompromis.
Tri meseca nakon izbora 9. februara, parlament Kosova još nije konstituisan. Nijedna od stranaka ne može sama da formira vladu, a niko ne želi u koaliciju. Nezadovoljstvo stanovništva raste.
Kosovo se suočava s mnogim i to hitnim problemima. Ekonomija je jedna od najslabijih u čitavom regionu, ljudi masovno emigriraju, a politički sukob sa Srbijom i dalje izaziva veliku nesigurnost, ocenjuje Dojče vele.
Upravo u takvoj situaciji, već tri meseca vlada politički zastoj – od parlamentarnih izbora održanih 9. februara ne samo da nije formirana nova vladajuća većina, već je i funkcionisanje parlamenta blokirano, jer stranke ne mogu da se dogovore oko kandidata za predsednika skupštine.
Nakon izbora, političari su se našli u pat poziciji. Vladajuća levičarska i nacionalistička stranka Samoopredeljenje, s premijerom Aljbinom Kurtijem na čelu, osvojila je oko 42 odsto glasova i ima 48 poslanika.
Na drugoj strani je tabor desnog centra s tri opozicione stranke: Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 22 odsto glasova (25 poslanika), Demokratski savez Kosova (LDK) sa 17 odsto (20 poslanika) i Alijansa za Kosovo (AAK) sa sedam procenata glasova (osam poslanika).
Kosovski parlament ima 120 poslanika, od kojih je 20 mesta rezervisano za manjine, bez obzira na rezultat izbora – deset za srpsku manjinu i još deset za sve ostale manjine.
Prema ustavu, skupština može da počne s radom tek kad se izabere predsednik parlamenta. Međutim, izbori za to mesto do sada su bili neuspešni.
Najjača politička snaga, Samoopredeljenje, nominovala je za predsednicu skupštine dosadašnju ministarku pravde, Aljbuljenu Hadžiju, ali ona nije izabrana u čak 14 pokušaja.
Opozicione stranke su protiv nje, jer, kako ocenjuju, unosi „razdor“ i nije pogodna za tu funkciju.
Bez rokova i ograničenja
Aktuelni premijer Aljbin Kurti do sada je bez uspeha pokušavao da dođe do većine od 61 poslanika bez stranaka desnog centra.
Faza između proglašenja rezultata izbora i izbora predsednika parlamenta ustavom Kosova nije regulisana – nema nikakvih rokova, niti ograničenja. To znači da se politički zastoj nastavlja.
Donika Emini, iz Savetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG), kaže da se to moglo i očekivati: „Izbori su transformisali Kosovo u pravi višepartijski sistem. Aktuelni premijer to očigledno teško podnosi. Postoji opšti nedostatak spremnosti na kompromis.“
Nakon brojnih neuspelih rundi pregovora između premijera i predstavnika opozicionih stranaka, lider DSK Ljumir Abdidžiku predložio je formiranje privremene, svestranačke vlade s ograničenim mandatom do 2026, posle čega bi bili održani vanredni parlamentarni izbori, zajedno s redovnim predsedničkim.
Kurti i Samoopredeljenje to ne prihvataju.
Politički egoizam
Nakon što su sve prethodne opcije propale, sada se očekuje da će reagovati predsednica Vjosa Osmani i pozvati predstavnike stranaka na razgovore.
Ali ona može samo da ih upozori i nema praktično nikakav uticaj. Teoretski, pregovori stranaka mogu da se produže na neodređeno vreme.
Analitičarka Emini ocenjuje da je najveći problem stranački egoizam: „Izlaz iz ove pat pozicije bio bi lako moguć kada bi stranke gledale dalje od sopstvenih interesa i državnu agendu stavile na prvo mesto.“
„Pre svega bi Samoopredeljenje trebalo da napravi prvi korak ka kompromisu tako što bi promenilo kandidata za mesto predsednika parlamenta“, kaže ona.
Nezadovoljstvo raste
Za to vreme, na Kosovu raste nezadovoljstvo. Inflacija je dostigla rekordni nivo – samo cene električne energije prošle godine su se utrostručile. Snabdevanje energijom već godinama je loše – početkom godine, na primer, struje nije bilo i po deset sati dnevno.
Zbog svega toga, emigracija je naglo porasla. Tome je doprineo i bezvizni režim sa zemljama Evropske unije uveden u januaru 2024.
Politikolog Nedžmedin Spahiju ocenjuje da su dosadašnji neuspešni pokušaji izbora predsednika parlamenta „politička igra koju Kurti igra kako bi dobio na vremenu dok ne pronađe većinu od 61 poslanika“.
Igra koja bi, međutim, Kurtiju mogla i da se obije o glavu, barem kada je reč o rastućem nezadovoljstvo među stanovništvom. „Najveći gubitnik u svemu ovome je Aljbin Kurti. Jer, što se stvar više odugovlači, to situacija za njega postaje sve teža“, zaključuje Spahiju.
Demokratska stranka i Zeleno-levi front podržavaju studentski zahtev za održavanjem vanrednih parlamentarnih izbora, ali upozoravaju da uslovi neće biti bajni
„Mimo Vučića se ne može preživeti. Jer, kao i kod sličnih režima, pad sa vlasti ili gubitak funkcije mogu značiti zatvor ukoliko dođe do procesa zbog korupcije ili drugih krivičnih dela”, kaže politikolog Vedran Džihić za Frankfurter rundšau
Sagovornici „Vremena“ naglašavaju da Ministarstvo prosvete zanima samo kako da pritiscima potpuno uguši svaki vid bunta i da se školska godina završi, a prosvetni radnici odu na raspust, kako bi studenti izgubili važnog saveznika
Studenti Visoke škole elektrotehnike i računarstva okupili su se ispred zgrade škole, najavljujući mogućnost potpunog zatvaranja institucije za zaposlene, ukoliko se odluka o vraćanju nastave ne povuče.
Grupa studenata koja je 25. aprila započela simbolični ultramaraton od Srbije do EU danas trči poslednju etapu – iz Liježa ka Briselu. Njihov dolazak se očekuje oko 18 časova
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve