img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Moraju li studenti da izaberu svoje „lidere“?

28. april 2025, 08:56 Vladimir Milutinović
Foto: Lenka Pavlović
Studenti iz Srbije u Strazburu
Copied

To što će studenti možda u narednom periodu izabrati svoje predstavnike pred neke izbore nije suprotnost direktnoj demokratiji plenuma. Naprotiv, ta dva vida demokratije mogu da se dopunjuju

Demokratija je sistem u kojem glavne odluke donose svi članovi neke zajednice ili društva, u skladu sa procedurom i pravilima. Deli se na neposrednu i posrednu, u posrednoj se odluke prenose na delegate koje su svi članovi izabrali na izborima.

Demokratija nije standard ljudskog roda. Zapravo je retka. U evropskim društvima pravo glasa – izbora predstavnika – svi građani su dobijali tek u toku 20. veka. U svim ranijim vekovima to pravo ili nije postojalo ili je bilo ograničeno na uski bogatiji sloj.

Studenti i studentkinje su u ovu priču uveli snažan naglasak na neposrednoj ili direktnoj demokratiji. Ona je na fakultetima funkcionisala ovako:

Prvo, svi studenti imaju pravo da prisustvuju plenumu, raspravljaju i glasaju. Svaki glas se broji isto, odlučuje većina.

Drugo, plenumi više fakulteta glasaju o istoj temi i odluka o tome, po pravilu, postaje izvršna ako se svi slože.

Treće, glasa se često i mnogo, na ovaj način se odlučuje i o predstavnicima studenata koji će govoriti u medijima i o svemu drugom – nema lidera.

Može li se bez „lidera“?

Ostatak društva gledao je sa strane ono što studenti rade bez neke reakcije. Niko nije rekao da su oni uspešni upravo zbog direktne demokratije koju su usvojili, nego je više bilo primedbi kako ih ona usporava, ili kako se ne može bez „lidera“.

Sve ostale sfere društva nastavile su da funkcionišu po starom.

Poenta direktne demokratije, međutim, nije u tome da sve treba i može da funkcioniše na taj način, niti da se uvek može bez predstavnika, nego da se ona primeni onde gde je to moguće.

A pokazalo se da je moguće u neformalnim plenumima studenata na fakultetima i nastavnika u školama. Tako direktna demokratija može da postane zastupljenija u društvu.

Znamo za česte referendume u švajcarskim kantonima, možda i za lokalne referendume u SFRJ o tzv. samodoprinosima za izgradnju infrastrukture. Ali, toga danas kod nas nema.

U poslednjih 35 godina imali smo nekoliko referenduma, skoro uvek o ustavnim pitanjima, a narodne inicijative su se volšebno gubile u skupštini bez ikakvih posledica.

Jednakost i zajedništvo

Nije bogomdano niti je obavezno praktikovanje demokratije isključivo u obliku izbora u razmaku od četiri godine, preko kojih tzv. vlast dobija mogućnost za četiri godine maltene.

Evo ilustracija na primeru sindikata. Praktično svi oni imaju statute u kojima piše da članstvo bira organe sindikata na četiri godine. Između toga se skoro ne pita ništa, iako ste čuli za ankete koje se sprovode o nekim pitanjima, ali te ankete nisu ni obavezujuće ni precizno regulisane.

Čak je moguće da članstvo nema načina da pokrene održavanje vanredne skupštine. Izabrali ste malo rukovodstvo i predsednika i četiri godine ne možete ništa, iako redovno plaćate članarinu. Sve to dovodi do toga da se rukovodstvo i predsednik sindikata ne menjaju decenijama.

Studenti su sve to preokrenuli, verujem vođeni idejom jednakosti i zajedništva, tako što plenum studenata – svi studenti bez ikakvih izabranih predstavnika na koje bi preneli odlučivanje – odlučuje o svim pitanjima.

Jedno ne menja drugo

Danas nema nikakvih prepreka da na sličan način odlučuju organizacione jedinice sindikata, udruženja, studentski parlamenti, organizacione jedinice stranaka.

A, ako bismo iskoristili na bolji način društvene mreže, bilo bi moguće da članstvo organizacija koje se broji u hiljadama ili desetinama hiljada, takođe odlučuje na ovaj način.

Studenti su do sada mogli da budu bez lidera, a možda će u sledećem periodu morati da izaberu predstavnike za svoju listu.

Međutim, te dve stvari nisu u suprotnosti, one su samo dve strane demokratije, dva stuba, od kojih su baš oni ovaj stub direktne ili neposredne demokratije ojačali i učvrstili.

Samo izgovori stoje na putu da to urade i drugi. Marksovim rečima, tu su proizvodne snage demokratije – osvešćeni građani, studenti, nastavnici i svi ostali. Ali proizvodni odnosi kaskaju.

Za sad ih primenjuju samo šampioni.

*autor je filozof i urednik portala dvogled.rs

Tagovi:

Demokratija Studenti Studentski protesti Vlast
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Student u svakom selu

Studenti u blokadi

23.decembar 2025. K. S.

Studenti menjaju taktiku: Potpisi umesto protesta

Na više lokacija u Srbiji 28. decembra studenti proveravaju koliku podršku imaju za vanredne parlamentarne izbore

Mladen Nenadić i Zagorka Dolovac

Pravosuđe

23.decembar 2025. Katarina Stevanović

Bitka za pravosuđe: Šta se krije iza Mrdićevih izmena zakona

Režim Aleksandra Vučića steže obruč oko delova pravosuđa koji ne podležu partijskoj kontroli. Šta se krije iza predloga izmena zakona o tužilaštvu, sudovima i sudijama poslanika SNS-a Uglješe Mrdića, onog što je štrajkovao glađu ispred Skupštine

Stefan Simić

Budžet Grada Beograda

22.decembar 2025. K. S.

Simić: I novi budžet Beograda sredstvo za izvlačenje novca u privatne džepove

Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su budžet za 2026. godinu. Dok ga odbornici vladajuće koalicije hvale, odbornik Pokreta slobodnih građana Stefan Simić kaže za „Vreme” da je vlast ponovo napravila platformu za izvlačenje novca u privatne džepove

Studenti u blokadi

22.decembar 2025. M. L. J.

Kampanja širom Srbije: Kome će studenti kucati na vrata

Građani Niša od 22. decembra mogu da očekuju da im studenti pokucaju na vrata. Ljude mahom žele da pozovu na akciju 28. decembra, ali i da razgovaraju o programu studenata i raspisivanju izbora

Sport i politika

22.decembar 2025. M. L. J.

Povratak Dejana Stankovića: Veliki fudbaler i neimar sa Slavije

Na klupu Crvene zvezde vraća se Dejan Stanković. Igračka karijera mu je impozantna, ali se sumnja da je kao neimar legalizovao i neizgrađene zgrade, dok su sa njegovih gradilišta nasilnici bacali topovske udare na građane u protestu

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure