img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Režimska propaganda

Podizanje letvice: Neistina, laž, besomučna laž

23. април 2025, 14:11 Tijana Stanić
foto: informer printscreen
HARANGA BEZ PRESTANKA: D.J. Vučićević i njegov “kolegijum”
Copied

U državi u kojoj se istina selektivno koristi, granice između propagande i stvarnosti sve su tanje. Tako se ime Novaka Đokovića u pismu deteta Vučiću negde izgubi, srpsko „lj“ se uvuče u ruski izveštaj, a ljudi koji protestuju postaju krivci za ekonomsko stagniranje. Proteklih nedelja intenzitet neistina i zamena teza dostigao je novi nivo

Znam da ćete se možda zbuniti, ali danas je ponedeljak.

Nemojte gledati u kalendar. Nemojte proveravati telefon. Verujte mi – ponedeljak je, iako su vas možda ubeđivali da je danas sreda. Ponedeljak je, tako piše ovde kod mene i tako mora biti.

Jer, ako predsednik države može da pročita pismo deteta i preskoči Novaka Đokovića, ako ruski izveštaji dolaze sa srpskim „lj“, a pad BDP-a nema veze s globalnim dešavanjima nego s nekoliko blokiranih ulica – šta je jedan ponedeljak usred srede?

Male bele laži

Krenimo od početka.

U nove visine izvrtanja istine i besomučnih laži režim se vinuo negde od preskakanja Novaka Đokovića u pismu dečaka koje je predsednik Srbije Aleksandar Vučić čitao u uživo programu. Banalno izvrtanje istine verovatno nikada ne bi ni bilo otkriveno da neko od dežurnih kamermana baš u tom trenutku nije odlučio da uperi kameru direktno u papir. Tamo se, napisana neveštim dečjim rukopisom, mogla razaznati reč „Novaka“, za predsednika države toliko strašna da nije mogao da je prevali preko usana, jer je najbolji teniser svih vremena ranije podržao studente.

Nastavilo se sa upitnim izveštajem ruskog FSB-a, objavljenom na sajtu BIA bez pečata i potpisa, gde se utvrđuje da na protestu 15. marta protiv demonstranata nije korišćeno nikakvo zvučno oružje koje poseduje srpska policija. Možda bi se na tome i završilo, da se onom ko je pisao izveštaj na ruskom jeziku nije omaklo srpsko slovo „lj“ – koje u ruskom ne postoji. Time je i autentičnost ovog dokumenta dovedena u pitanje.

Umotavanje predstavnika vlasti u kučine nije se zaustavilo na tome, a najnoviji akter je ministar finansija Siniša Mali.

Ko je kriv za smanjenje privrednog rasta

Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio tabele globalnih projekcija privrednog rasta, prema kojima je projekcija privrednog rasta za Srbiju smanjena sa 4,2 na 3,5 odsto, ministar Mali ocenio je da se radi o direktnoj posledici „blokada i nasilja“.

Koliko je, međutim, utemeljena tvrdnja ministra da su blokade i protesti krivci za sporiji privredni rast Srbije? U izveštaju MMF-a nema takvih podataka, već se navodi jedino da postoji problem na globalnom nivou.

„Prema referentnoj prognozi koja uključuje podatke do 4. aprila, predviđa se da će globalni rast pasti na 2,8 procenata u 2025. i 3 procenta u 2026. godini – što je pad u odnosu na 3,3 procenta, koliko je bilo projektovano u januaru“.

Kao glavni razlog pada projektovanih stopa BDP-a na globalnom nivou, MMF navodi carinske mere koje su u januaru najavile i sprovele SAD, kao i protivmere njihovih trgovinskih partnera.

„Ovo samo po sebi predstavlja snažan negativan šok za privredni rast. Nepredvidivost sa kojom se ove mere sprovode takođe negativno utiče na ekonomsku aktivnost i izglede, a istovremeno otežava pravljenje pretpostavki koje bi mogle poslužiti kao osnova za interno konzistentan i blagovremen set projekcija“, navode iz MMF-a.

Nikezić: Nemojte da obmanjujete građane

Da je tvrdnja Siniše Malog upitna ukazao je i narodni poslanik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić. Rekao je da je Mali „plagirao“ izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda tvrdnjom da je MMF smanjio projektovane stope rasta BDP-a Srbije sa 4,2 odsto na 3,5 odsto zbog „blokada i nasilja“, dok je pravi razlog smanjenja, kako kaže, rat carinskim stopama.

Prema njegovim rečima, najbolju potvrdu da smanjenje projektovanog rasta BDP-a Srbije u 2025. nema veze sa blokadama i opštenarodnim buntom je činjenica da je MMF prvi put smanjio projekciju rasta BDP-a za 2025. sa planiranih 4,5 odsto još u oktobru prošle godine, pre nego što su blokade počele.

„Zato, ako već nemate čime da se pohvalite, pošto već godinama vodite finansije zemlje koja ima najveću inflaciju na kontinentu, povećala javni dug sa 15 na 40 milijardi evra, ima najveći rast korupcije, rasprodaje najvrednije resurse i četvrta je u Evropi po siromaštvu, bar nemojte građane Srbije da obmanjujete i lažno optužujete za svoje loše rezultate“, poručio je Nikezić.

Međutim, reči Siniše Malog ne mogu se posmatrati kao izolovan događaj – one su potekle iz iste one kuhinje koja je odlučila da mora da preskoči ime Novaka Đokovića u pismu jednog deteta. Istina se mesecima izvrće, menja, oblikuje po volji vladajuće stranke, a zatim prenosi svim dostupnim kanalima komunikacije.

Gledaoci televizija sa nacionalnom frekvencijom drugu istinu, osim one po volji naprednjaka, ni nemaju.

Iako ovo, u manjoj ili većoj meri, važi već 13 godina, deluje da je u proteklih nekoliko nedelja stopa neistina koja se izgovori u javnom prostoru drastično porasla, a da je direktno srazmerna rastu pritisaka na pobunjene građane.

Dan je noć, noć je dan

Pred dežurnim gostima u dobro poznatim studijima „Pinka“, „Informera“ i drugih poznatih i nepoznatih režimskih glasila u ovo ludo vreme je težak zadatak – više nije dovoljno samo klasično izvrtanje istine, ono na koje je javnost u proteklih 13 godina navikla. Ulozi su porasli, autoritet vlasti je ozbiljno ugrožen, pa je red i da se izmišljaju neke svežije, novije neistine, čija oštrica i dalje nije otupela.

Sposobnost slobodnog tumačenja istine zavisi od samog govornika. Primera radi, ako je u pitanju predsednik države, on može jednostavno da „prekrsti“ Novaka Đokovića u Nikolu Jokića – obojica su sportisti svetskog kalibra, ali jedan od njih je javno podržao studentske blokade, a drugi Vučića. Izbor je u tom slučaju jednostavan, a, uostalom, zašto je uopšte i važno da li je u pitanju Jokić ili Đoković?

Ima tu još mnogo primera.

Kada automobil pregazi devojku koja je stajala na trotoaru tokom protesta, predsednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj kaže da se „prevrtala po autu kao prava gimnastičarka“.

Kada žandarm slučajno udari kolegu ispred RTS-a, predsednik Srbije se slika za Instagram i piše da su žandarma povredili studenti.

Ako odbornika pokreta Kreni-promeni u Pionirskom parku napadne grupa ljudi, među kojima je i redovni posetilac naprednjačkih mitinga i gost na režimskim televizijama student Miloš Pavlović, hitno će se oglasiti ministar zdravlja Zlatibor Lončar i saopštiti da je Pavlović taj koji je teško povređen.

Da bi stvar bila gora, svaki od prethodna tri incidenta je usnimljen. Snimci su javno dostupni, a verovatno ih je video svako ko ima pristup internetu.

Tu je i „nožić za krastavac“ kojim je napdnuta rektorak Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović.

Uprkos svemu tome, režimski poslušnici i dalje nastavljaju sa istom pričom, u skladu sa dobro poznatom poznatom izrekom da „sto puta ponovljena laž postaje istina“.

U takvoj zemlji, gde se istina svakodnevno prepravlja, možda je i logično da danas bude ponedeljak. Iako svi znamo da je sreda.

Tagovi:

Propaganda Prorežimski mediji Srpska napredna stranka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

05.јун 2025. B. B.

Protest zbog osam uhapšenih studenata koji su napali Miloša Pavlovića

„Nas borce za demokratiju prozivaju fašističkim banditima“, poručili su studenti

Zvučni top

05.јун 2025. B. B.

UN: Srbija da pruži zvaničan odgovor u vezi sa zvučnim topom

Srbija ima obavezu da reguliše i nadgleda proizvodnju, nabavku i upotrebu opreme koju koristi policija i organi reda, a da je poseban oprez potreban prilikom upotrebe eksperimentalnog naoružanja

Dejan Vuk Stanković posetio Ćacilend

Akademski plenum

05.јун 2025. B. B.

Poziv Stankoviću da osudi Vučićevu izjavu o studentima „fašistima“

Istaknuto je da je Dejan Vuk Stanković kao ministar i profesor dužan da stane u zaštitu studenata, „koje predsednik države naziva zločincima“

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Kućni zatvor od godinu dana za napad farbom na građane u Futogu

Nemanja Andrić osuđen je i na novčanu kaznu od 100.000 dinara, a mora da plati i odštetu od 300.000 dinara aktivistkinji pokreta Kreni-Promeni Svetlani Kosanović koju je povredio

Projekat „Jadar“

05.јун 2025. B. B.

Rio Tinto preispituje troškove projekta „Jadar“

Status strateškog projekta zahteva ispunjenje standarde EU za zaštitu životne sredine i ljudskih prava što će se odraziti na konačni kapitalni trošak

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr