img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spoljna politika

Vojni sporazum Srbije i Mađarske: Ko će jače da zvecka oružjem?

02. april 2025, 11:41 Ivica Petrović/DW
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Vojni Savez: Aleksandar Vučić i ministri obrane Mađarske i Srbije Krištof Salai-Bobrovnicki i Bratislav Gašić
Copied

Srbija i Mađarska potpisale su sporazum o saradnji u oblasti odbrane. Prethodno su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali Deklaracije o vojnoj saradnji. I jedna i druga strana govore o provokaciji

Potpisan je dokument kojim se operacionalizuje i konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji Srbije i Mađarske u oblasti odbrane koji je postignut 2023, izjavio je nakon potpisivanja predsednik Aleksandar Vučić, piše Dojče Vele (DW).

On je istakao da je ključni element tih odnosa vojna saradnja koja se ogleda kroz realizaciju bilateralnih i multinacionalnih vežbi, vojno-vojna i vojno-tehnička saradnja u oblastima nabavke sistema i sredstava naoružanja.

Predsednik Srbije veruje da je to korak bliže vojnom savezu dve zemlje, ali da se o tome pitaju i mađarska strana, kao i mađarski i srpski parlament.

Verovatno se o tome pita i NATO, jer je Mađarska njegova članica.

Odgovor Hrvatskoj, Albaniji i Kosovu

Sporazum, dakle, nije neki preveliki novitet, ali dolazi nakon deklaracije o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je u Beogradu ocenjena kao provokativna. Potpisivanje dokumenta sa Mađarskom se stoga vidi i kao odgovor Beograda na tu inicijativu, koji se može posmatrati i kao nastavak Vučićevog takmičenja sa Hrvatskom.

Praktična vrednost tog sporazuma nije previše značajna za dobrobit građana Srbije, ili njihovu bezbednost i, kako za DW ističe direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi, „kada se analiziraju svi strateški ugovori koje Srbija potpisuje, ona takve ugovore nema jedino sa Burkinom Faso“.

„Taj sporazum je fokusiran isključivo na ekonomske dobitke za firme koje su bliske dvojici autoritarnih lidera Viktoru Orbanu i Aleksandru Vučiću. Tako da ovaj sporazum može imati taj PR efekat, kao nekakva kontrateža dogovoru koji je imala Hrvatska, ali suštinski on nema nekog velikog značaja“, kaže Beširi.

Učvršćivanje autoritarnog prijateljstva

Potpisivanje vojnog sporazuma s Mađarskom jeste nekakav odgovor na trojni sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova, kaže za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. On ujedno podseća i na inicijative koje stižu iz Crne Gore.

„Vidimo da Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, traži da Crna Gora potpiše vojno-tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. Dodatni motiv tog sporazuma jeste da se još više učvrsti to autoritarno prijateljstvo dva lidera, Orbana i Vučića, i savezništvo sa Mađarskom, koja je sigurno jedan od glavnih zastupnika Srbije u Evropskoj uniji. Ono što je tu zabrinjavajuće jeste što, umesto diplomatskih inicijativa, mi imamo zveckanje oružjem u regionu“, smatra Popov.

Oštra retorika ne košta ništa

Opasnosti od nove trke u naoružanju u regionu svakako postoje, navodi Naim Leo Beširi. Jer, kako kaže, „uvek možete računati na nacionalističke snage da krenu napred i zaoštravaju retoriku“.

„Mene jedino teši da niko u regionu, uključujući i Srbiju, nema para za tako nešto. Ali, to neće sprečiti populiste u Srbiji, Hrvatskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini ili Kosovu, da se busaju u nacionalistička prsa. Deluje mi ipak da niko u regionu više ne želi da ratuje, tako da sumnjam da kupovina bilo kakvog naoružanja može dovesti do toga da ga neko upotrebi“, ocenjuje Beširi za DW.

Daleko od vojnog saveza

Popov ocenjuje da je svakako neodgovorno praviti takve sporazume u regionu, pogotovu ako se ima na umu da se oni potpisuju između zemalja koje su članice NATO i onih koje to nisu.

„Mađarska, recimo, ima svoje obaveze u okviru NATO, ali je istovremeno i zemlja koja oponira odlukama koje se donose unutar EU u Briselu. To pokazuje da se koristi jedna opšta zbrka koja vlada u globalnim odnosima. Za Vučića je to prilika da amortizuje ovo što mu se dešava u zemlji i u tom smislu sada se koristi prilika za neka opšta prestrojavanja za koja je neizvesno kako će se završiti“, navodi Popov.

Naim Leo Beširi skreće pažnju da „svi ti sporazumi ne mogu imati punu snagu vojnog saveza, jer bi u tom slučaju morale da postoje neke sankcije, i šta se dešava ukoliko neko bude napadnut, i tako nešto i ne možete praviti ukoliko ste članica NATO. Ovde je više reč o nekakvoj saradnji u razmeni informacija, obrazovanja, mogućnost raznih obuka, vežbi, i slično.“

Nepotrebna psihoza

Ako pak govorimo o uticaju takvih vojnih sporazuma na regionalnu stabilnost, Beširi kaže da ona „pre svega zavisi od ponašanja političara regiona“.

„Od njihove retorike zavisi koliko će se osećati netrpeljivost, i jedina nada mi je da u regionu niko nema ni materijalne ni ljudske resurse za nešto više od zapaljive retorike“, smatra naš sagovornik.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ocenjuje da „potpisivanje takvih sporazuma izaziva jednu potpuno nepotrebnu psihozu. Inače imamo previše zapaljivog materijala na ovim prostorima, pre svega u Bosni i Hercegovini, ali i na Kosovu, i gomilu unutrašnjih nestabilnosti u zemljama regiona, i na ovaj način se samo doliva ulje na vatru“, zaključuje Popov za DW.

Tagovi:

Albanija i Kosovo Hrvatska mađarska i srbija Vojni sporazum Deklaracija o vojnoj saradnji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Siniša Mali zadužen je za budžet Republike Srbije

Vesti

17.novembar 2026. N.R.

Siniša Mali podneo ostavku… posle dve godine

Siniša Mali kaže da je podneo ostavku na mesto gradskog odbornika čim je primio rešenje Agencije za sprečavanje korupcije... Pre toga se dve godine pravio nevešt

Vesti

17.novembar 2026. N.R.

Slučaj „Belgrade Eye“: Tužilaštvo najavljuje prijave protiv policajaca

Treće osnovno javno tužilaštvo najavilo je prijave protiv policajaca koji nisu izvršili nalog za hapšenje zastupnika „Beograda na vodi“ i odgovornih u „Milenijum timu“ zbog sumnje na gradnju bez dozvole

Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu

Vesti

16.novembar 2026. I. M.

Sukob u tužilaštvu: Stefanović najavljuje obraćanje međunarodnim institucijama

Glavni javni tužilac u Beogradu tvrdi da je Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva prekoračila ovlašćenja i najavljuje obraćanje evropskim institucijama

Krivična prijava protiv Krička

Hronika

16.novembar 2026. R.V.

Radar: Šta je Veselin Milić ispričao o hapšenju i Marku Kričku

Bivši načelnik beogradske policije u iskazu tužilaštvu tvrdi da je njegovo hapšenje bilo osveta zbog odbijanja da primeni silu na demonstrante

Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Vesti

16.novembar 2026. M. L. Janković

Konstitutivna sednica Narodne skupštine: 140 „ganc novih“ poslanika Studentske liste

Prva sednica parlamenta nakon vanrednih parlamentarnih izbora zakazana je 17. novembra u 10 časova. Ovo nije samo novi saziv Skupštine Srbije, već potpuno drugačiji parlament: za 140 predstavnika Studentske liste biće to prvi poslanički mandat

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure