img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Strani studenti kao izvor prihoda

01. април 2025, 16:44 Benjamin Najt / DW
Foto: Pixabay/tvjoern
Ilustracija
Copied

Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza

Nemačka ima visok procenat stranih studenata koji ostaju u zemlji nakon studija. Prema studiji OECD iz 2022. oko 45 odsto osoba koje su 2010. došle u Nemačku sa studentskom vizom, bili su i deset godina kasnije u zemlji.

Do tada su već više nego nadoknadili troškove svog obrazovanja, utvrdio je Institut nemačke privrede iz Kelna (IW) u studiji koju je nedavno objavio.

U studiji se konstatuje da strani studenti donose milijarde evra u nemački državni budžet i pomažu u podsticanju ekonomskog rasta. Institut je izračunao da se troškovi obrazovanja studenata pokrivaju njihovim porezima i doprinosima za socijalno osiguranje – ako 40 odsto njih ostane u Nemačkoj tri godine nakon završetka studija, piše Dojče vele.

Istraživači iz Kelna izračunali su da će 79.000 stranih studenata, koji su započeli studije u Nemačkoj 2022. tokom života platiti gotovo 15,5 milijardi evra više u porezima i doprinosima za socijalno osiguranje nego što će primiti u vidu socijalnih beneficija.

Džoibrato Mukerdži, predsednik Nemačke službe za akademsku razmenu (DAAD), koja je naručila studiju, izjavio je da rezultati pokazuju da su „strani studenti na mnogo načina prednost za zemlju – akademski, naravno, ali i ekonomski”.

Zašto studenti in inostranstva vole Nemačku?

Junis Ebaid, inženjer softvera iz Egipta došao je 2021. u Ingolštat gde je upisao master program iz automobilske tehnike na Tehničkom univerzitetu. (THI).

„Moj prvi izbor bile su zemlje engleskog govornog područja, ali su jako, jako skupe”, rekao je 28-godišnji Ebaid za DW. „Nemačka je bila najpristupačnija opcija.”

Većina akademskih institucija u Nemačkoj ne naplaćuje školarine, čak ni za strane studente. Iako je Nemačka pre više decenija uvela besplatno visoko obrazovanje iz socijalnih razloga – to sada služi i kao podsticaj za privlačenje kvalifikovane radne snage.

„Plaćamo samo takse, koji su na mom univerzitetu bile 60 evra po semestru. To je i jeftinije nego na mom univerzitetu u Egiptu”, rekao je Ebaid.

Ingolštat ima i druge prednosti – ovaj grad od samo 140.000 stanovnika sedište je kompanije Audi, koja finansira veliki deo istraživanja na THI. Mnogi njegovi profesori rade su za ovog automobilskog giganta. „Praktično ceo grad diše za auto-industriju, tako da je to bila odlična opcija”, dodao je Ebaid.

Međutim, troškovi života u Bavarskoj su višestruko viši nego u Egiptu, prvenstveno stanovanje. Ebaid je našao honorarni posao kao softverski inženjer u Minhenu, preko univerzitetskog servisa za zapošljavanje.

Vido Gajs-Tene, viši ekonomista u IW i koautor studije, rekao je da je to bilo glavno iznenađenje studije: „Strani studenti već tokom studija doprinose ekonomiji, jer se veliki deo njih zapošljava.”

A kako je posle studija?

Međutim, najteži deo je bio nakon diplomiranja, jer strani studenti – više nisu strani studenti i prepušteni su tržištu rada. A nemačka automobilska industrija trenutno prolazi kroz težak period: i Audi i Folksvagen su poslednjih meseci otpuštali radnike.

„Kad sam prvi put došao u Nemačku, ekonomija je bila u dobrom stanju”, rekao je Ebaid. „Ali kada sam 2024. završio master, počeo je pad. Tražio sam posao osam meseci dok nisam dobio ovaj na puno radno vreme.”

U tom periodu, radio je u restoranima i hotelima, ali sada je softverski inženjer u globalnoj indijskoj kompaniji koja pravi softver za nemačke proizvođače automobila.

„Imao sam sreće”, rekao je. „To je bila jedna od retkih firmi koja je dobijala projekte.” Dodao je da neki od njegovih bivših kolega sa studija još uvek traže posao – već više od godinu dana.

Ebaidovo iskustvo poklapa se sa nalazima IW. Gejs-Tone je rekao da je Nemačka tokom protekle decenije pokušavala da stvori pravni okvir koji bi omogućio stranim studentima da ostanu u zemlji.

Dok se u drugim zemljama strani studenti možda doživljavaju kao izvor dodatnih prihoda za univerzitete, čini se da ih u Nemačkoj privreda sve više vidi kao potencijalne buduće radnike.

Ebaid je to iskusio iz prve ruke: „Sistem koji već postoji je, po mom mišljenju, veoma dobar”, rekao je. „Moj univerzitet je organizovao radionice o tome kako sastaviti CV, kako se dobro predstaviti na intervjuima, kako prodreti na nemačko tržište. Takođe organizuju sajmove zapošljavanja jednom godišnje, gde dovode kompanije na univerzitetski kampus.”

Ebaid kaže da mu je plan oduvek bio da ostane u Nemačkoj nakon studija. Ali sada, s obzirom na ekonomske teškoće u zemlji, nije siguran da će moći da ostane: „Glavni problem je što velike kompanije otpuštaju mnogo ljudi”.

Nemački jezik!

Iako se čini da Nemačka dosta toga radi kako treba, svakako ima prostora za poboljšanje. Ebaid kaže da mu je najveći problem s Nemačkom nedostatak birokratske fleksibilnosti kada je u pitanju jezik.

„U nekim državnim institucijama informacije su dostupne samo na nemačkom, a iako zaposleni tamo govore engleski, radije koriste samo nemački. To bi mogli da poboljšaju – da budu malo tolerantniji prema jezičkoj barijeri.”

Iako na svom poslu ne mora da govori nemački, jer je radni jezik engleski, Ebaid ga ipak uči jer planira da podnese zahtev za stalni boravak. „Da sam bolje znao nemački, život bi mi bio mnogo lakši. Odbijen sam u mnogim kompanijama jer je radni jezik bio nemački.”

U svakom slučaju u interesu Nemačke

IW je dao nekoliko preporuka za bolju integraciju diplomaca na tržište rada, uključujući „ciljanu promociju imigracije” – ali, to ne bi trebalo da bude cilj sam po sebi.

Obrazovanje ljudi iz celog sveta, kako tvrdi IW, u suštini je u interesu Nemačke, jer jača odnose s drugim zemljama i podstiče međunarodnu akademsku zajednicu – čak i ako, ili posebno ako, se studenti nakon studija vrate u svoje matične zemlje.

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Nemačka Privreda Nemačke Strani studenti Studenti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

05.јун 2025. B. B.

Protest zbog osam uhapšenih studenata koji su napali Miloša Pavlovića

„Nas borce za demokratiju prozivaju fašističkim banditima“, poručili su studenti

Zvučni top

05.јун 2025. B. B.

UN: Srbija da pruži zvaničan odgovor u vezi sa zvučnim topom

Srbija ima obavezu da reguliše i nadgleda proizvodnju, nabavku i upotrebu opreme koju koristi policija i organi reda, a da je poseban oprez potreban prilikom upotrebe eksperimentalnog naoružanja

Dejan Vuk Stanković posetio Ćacilend

Akademski plenum

05.јун 2025. B. B.

Poziv Stankoviću da osudi Vučićevu izjavu o studentima „fašistima“

Istaknuto je da je Dejan Vuk Stanković kao ministar i profesor dužan da stane u zaštitu studenata, „koje predsednik države naziva zločincima“

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Kućni zatvor od godinu dana za napad farbom na građane u Futogu

Nemanja Andrić osuđen je i na novčanu kaznu od 100.000 dinara, a mora da plati i odštetu od 300.000 dinara aktivistkinji pokreta Kreni-Promeni Svetlani Kosanović koju je povredio

Projekat „Jadar“

05.јун 2025. B. B.

Rio Tinto preispituje troškove projekta „Jadar“

Status strateškog projekta zahteva ispunjenje standarde EU za zaštitu životne sredine i ljudskih prava što će se odraziti na konačni kapitalni trošak

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure