img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Strani studenti kao izvor prihoda

01. april 2025, 16:44 Benjamin Najt / DW
Foto: Pixabay/tvjoern
Ilustracija
Copied

Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza

Nemačka ima visok procenat stranih studenata koji ostaju u zemlji nakon studija. Prema studiji OECD iz 2022. oko 45 odsto osoba koje su 2010. došle u Nemačku sa studentskom vizom, bili su i deset godina kasnije u zemlji.

Do tada su već više nego nadoknadili troškove svog obrazovanja, utvrdio je Institut nemačke privrede iz Kelna (IW) u studiji koju je nedavno objavio.

U studiji se konstatuje da strani studenti donose milijarde evra u nemački državni budžet i pomažu u podsticanju ekonomskog rasta. Institut je izračunao da se troškovi obrazovanja studenata pokrivaju njihovim porezima i doprinosima za socijalno osiguranje – ako 40 odsto njih ostane u Nemačkoj tri godine nakon završetka studija, piše Dojče vele.

Istraživači iz Kelna izračunali su da će 79.000 stranih studenata, koji su započeli studije u Nemačkoj 2022. tokom života platiti gotovo 15,5 milijardi evra više u porezima i doprinosima za socijalno osiguranje nego što će primiti u vidu socijalnih beneficija.

Džoibrato Mukerdži, predsednik Nemačke službe za akademsku razmenu (DAAD), koja je naručila studiju, izjavio je da rezultati pokazuju da su „strani studenti na mnogo načina prednost za zemlju – akademski, naravno, ali i ekonomski”.

Zašto studenti in inostranstva vole Nemačku?

Junis Ebaid, inženjer softvera iz Egipta došao je 2021. u Ingolštat gde je upisao master program iz automobilske tehnike na Tehničkom univerzitetu. (THI).

„Moj prvi izbor bile su zemlje engleskog govornog područja, ali su jako, jako skupe”, rekao je 28-godišnji Ebaid za DW. „Nemačka je bila najpristupačnija opcija.”

Većina akademskih institucija u Nemačkoj ne naplaćuje školarine, čak ni za strane studente. Iako je Nemačka pre više decenija uvela besplatno visoko obrazovanje iz socijalnih razloga – to sada služi i kao podsticaj za privlačenje kvalifikovane radne snage.

„Plaćamo samo takse, koji su na mom univerzitetu bile 60 evra po semestru. To je i jeftinije nego na mom univerzitetu u Egiptu”, rekao je Ebaid.

Ingolštat ima i druge prednosti – ovaj grad od samo 140.000 stanovnika sedište je kompanije Audi, koja finansira veliki deo istraživanja na THI. Mnogi njegovi profesori rade su za ovog automobilskog giganta. „Praktično ceo grad diše za auto-industriju, tako da je to bila odlična opcija”, dodao je Ebaid.

Međutim, troškovi života u Bavarskoj su višestruko viši nego u Egiptu, prvenstveno stanovanje. Ebaid je našao honorarni posao kao softverski inženjer u Minhenu, preko univerzitetskog servisa za zapošljavanje.

Vido Gajs-Tene, viši ekonomista u IW i koautor studije, rekao je da je to bilo glavno iznenađenje studije: „Strani studenti već tokom studija doprinose ekonomiji, jer se veliki deo njih zapošljava.”

A kako je posle studija?

Međutim, najteži deo je bio nakon diplomiranja, jer strani studenti – više nisu strani studenti i prepušteni su tržištu rada. A nemačka automobilska industrija trenutno prolazi kroz težak period: i Audi i Folksvagen su poslednjih meseci otpuštali radnike.

„Kad sam prvi put došao u Nemačku, ekonomija je bila u dobrom stanju”, rekao je Ebaid. „Ali kada sam 2024. završio master, počeo je pad. Tražio sam posao osam meseci dok nisam dobio ovaj na puno radno vreme.”

U tom periodu, radio je u restoranima i hotelima, ali sada je softverski inženjer u globalnoj indijskoj kompaniji koja pravi softver za nemačke proizvođače automobila.

„Imao sam sreće”, rekao je. „To je bila jedna od retkih firmi koja je dobijala projekte.” Dodao je da neki od njegovih bivših kolega sa studija još uvek traže posao – već više od godinu dana.

Ebaidovo iskustvo poklapa se sa nalazima IW. Gejs-Tone je rekao da je Nemačka tokom protekle decenije pokušavala da stvori pravni okvir koji bi omogućio stranim studentima da ostanu u zemlji.

Dok se u drugim zemljama strani studenti možda doživljavaju kao izvor dodatnih prihoda za univerzitete, čini se da ih u Nemačkoj privreda sve više vidi kao potencijalne buduće radnike.

Ebaid je to iskusio iz prve ruke: „Sistem koji već postoji je, po mom mišljenju, veoma dobar”, rekao je. „Moj univerzitet je organizovao radionice o tome kako sastaviti CV, kako se dobro predstaviti na intervjuima, kako prodreti na nemačko tržište. Takođe organizuju sajmove zapošljavanja jednom godišnje, gde dovode kompanije na univerzitetski kampus.”

Ebaid kaže da mu je plan oduvek bio da ostane u Nemačkoj nakon studija. Ali sada, s obzirom na ekonomske teškoće u zemlji, nije siguran da će moći da ostane: „Glavni problem je što velike kompanije otpuštaju mnogo ljudi”.

Nemački jezik!

Iako se čini da Nemačka dosta toga radi kako treba, svakako ima prostora za poboljšanje. Ebaid kaže da mu je najveći problem s Nemačkom nedostatak birokratske fleksibilnosti kada je u pitanju jezik.

„U nekim državnim institucijama informacije su dostupne samo na nemačkom, a iako zaposleni tamo govore engleski, radije koriste samo nemački. To bi mogli da poboljšaju – da budu malo tolerantniji prema jezičkoj barijeri.”

Iako na svom poslu ne mora da govori nemački, jer je radni jezik engleski, Ebaid ga ipak uči jer planira da podnese zahtev za stalni boravak. „Da sam bolje znao nemački, život bi mi bio mnogo lakši. Odbijen sam u mnogim kompanijama jer je radni jezik bio nemački.”

U svakom slučaju u interesu Nemačke

IW je dao nekoliko preporuka za bolju integraciju diplomaca na tržište rada, uključujući „ciljanu promociju imigracije” – ali, to ne bi trebalo da bude cilj sam po sebi.

Obrazovanje ljudi iz celog sveta, kako tvrdi IW, u suštini je u interesu Nemačke, jer jača odnose s drugim zemljama i podstiče međunarodnu akademsku zajednicu – čak i ako, ili posebno ako, se studenti nakon studija vrate u svoje matične zemlje.

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Nemačka Studenti Strani studenti Privreda Nemačke
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vucic portret

Izbori

04.maj 2026. B. B. / A. I.

Izborna kombinatorika: Šta kvari Vučićevu sreću

Aleksandar Vučić neće imati šansu za pobedu čak ni na delimično poštenim izborima, ako na suprotnoj strani bude vladalo jedinstvo, kaže analitičar Dragomir Anđelković

Mrdićevi zakon

04.maj 2026. B. B.

Packe iz Brisela: Da li Mrdićevi zakoni idu u istoriju?

Nema zvanične odluke EU o zamrzavanju, obustavi ili ukidanju sredstava Srbiji, tvrdi šef Operativnog tima za pristupanje EU Danijel Apostolović. I kaže da će vlasti izmeniti Mrdićeve zakone

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Aleksandar Vučić

Kampanja

02.maj 2026. N.R.

Vučić o izborima i brčkanju, Đokiću i Bodirogi

Predsednik Aleksandar Vučić od silnih problema u svetu, kaže, još ne stiže da misli o izborima. Ali stiže da telefonira Informeru i pikira glavne mete

Ratko Mladić

Hag

02.maj 2026. N.R.

Ratko Mladić doživeo još jedan moždani udar?

Mladićev sin tvrdi da je osuđeni ratni zločinac ponovo prebačen u bolnicu zbog novog moždanog udara. Odluka o puštanju u Srbiju još nije doneta

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure