Ambasadorka Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić kritikovala je odnos hrvatske javnosti prema ultranacionalističkom pevaču Marku Perkoviću Tompsonu, a onda demonstrativno napustila skup o sistemima zaštite manjina u Hrvatskoj i Srbiji
Ambasadorka Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić demonstrativno je napustila konferenciju o nacionalnim sistemima zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj koja je održana u Zagrebu.
„Šta je po vama ne Tompson kao takav, nego podrška države Tompsonovim koncertima. Vi lepo primetite da mladež ne zna šta je ustaša, ali takođe u Hrvatskoj Nino Raspudić citira istraživanje o tome da mladi nemaju pojma zašto je Tompson problem. Imamo i skup na kojem jedan od najčešćih komentatora aktuelnih tema, ne istorije, Hrvoje Klasić kaže da je došao na taj skup, ali da nema pojma o čemu Tompson zapravo peva u svojoj novoj pesmi ‘Ako ne znaš šta je bilo’“, rekla je Milić sedeći u prvom redu publike.
Ona je rekla da Tompson u toj pesmi između ostalog peva i o tome „koliko se Hrvatska nije suočila sa svojim zločinima negde“.
Ocenila je da je situacija „zaista vrlo opasna“ i da je vreme da se „pojedinci iz Hrvatske koji prave probleme po Srbiji imenuju“ i da to „ni na koji način nije govor mržnje koji širi državni vrh Republike Srbije“, rekla je Milić.
Milić je reagovala na izjavu Jasne Vojnić, predstavnice hrvatske manjine u Srbiji, predsednice Hrvatskog narodnog veća u Srbiji i poslanice u Hrvatskom saboru, na to da „državni vrh Srbije širi govor mržnje prema hrvatskoj zajednici u toj zemlji“, piše hrvatski portal Index.
Foto: Printskrin/Index.hrJelena Milić napušta skup
Vojnić je istakla da kako državni vrh Srbije, sporadično, kako mu odgovara, „optužuje Hrvate i ustaše za sve što im u tom trenutku odgovara“.
Krajem februara ove godine Milić se pojavila se na tribini koja je održana u centru Zagreba pod nazivom „Thompson über alles“ u organizaciji Privrednika, srpskog privrednog društva.
Sagovornici su bili građanski aktivist Zoran Pusić, saborski poslanik Nino Raspudić i istoričar Hrvoje Klasić. Na tribini se raspravljalo mirno sve dok se iz publike nije javila Jelena Milić.
„Mi čitavo veče pričamo o ustašama i četnicima, o Srbima i partizanima, o 1941. i tako dalje. Ja sam ambasadorka Republike Srbije, koja ima bolji izveštaj suočavanja s prošlošću nego što ima Hrvatska“, navela je tada Milić.
„Srbija nema presudu za zajednički zločinački poduhvat o kome peva pesma ‘Ako ne znaš šta je bilo’. To je vaš problem, žao mi vas je i volela bih da pratite politiku Srbije koja je u tom pravcu mnogo progresivnija od vas“, nastavila je MIlić, uz negodovanje publike.
„Meni je žao vas ako zaista mislite ovo što ste sad rekli. U Srbiji je suočavanje s prošlošću katastrofalno. Imate gradonačelnika koji želi da podigne spomenik Draži Mihailoviću. Izjednačili ste četnički pokret s partizanskim“, uzvratio je Hrvoje Klasić.
„Suštinska je razlika između ustaša i četnika. Vilson, Ajzenhauer i Čerčil su imali ambivalentan odnos prema četnicima, a prema ustašama nije bilo tako. Ne znam kako ste uspeli da ne spomenete hrvatsko-bošnjačke odnose, budući da je ‘Ako ne znaš šta je bilo’ suptilna verzija koja treba da se fokusira na to šta je Hrvatska devedesetih radila protiv Bošnjaka u BiH“, doviknula je Milić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega je zavirivanje u aplikaciju Skaj u Beogradu selektivno? I kako su u Podgorici transkripti kriminalnih prepiski postali moćan alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata? O tome „Vreme“ piše u novom broju
Osam država članica Evropske unije ne prihvata argumente Evropske komisije da je Srbija ostvarila napredak u ključnim oblastima vladavine prava i da joj zato, posle četiri i po godine zastoja, treba omogućiti da konačno ponovo otvori jedan klaster
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je u Evropskom parlamentu da Srbija ostaje važan partner Evropske unije, ali da napredak ka članstvu zavisi od sprovođenja reformi i usklađivanja sa politikama EU. Istovremeno, izvestilac Tonino Picula je zatražio obustavu isplate sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan
Novo istraživanje Dušana Milenkovića pokazuje da penzioneri čine najbrojniji i najlojalniji deo biračkog tela Aleksandra Vučića, gubitak njihove podrške značio bi kraj njegove vlasti
Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije
Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.