img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošnja

Tabaković: Zašto je jeftina hrana skuplja

05. mart 2025, 08:25 Ma. J.
Foto: Tanjug
Jorgovanka Tabaković
Copied

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković govorila je za RTS o čipflaciji, bojkotu megamarketa, kretanjima evra. Nije objasnila zbog čega prehrambreni artikli u Srbiji spadaju među najskuplje u Evropi

Cene u prodavnicama su više od inflacije, a guvernerka NBS kaže da su cene hrane u Srbiji, uz cene energije, bile ključan pokretač inflacije, a ono što na sve nas kao potrošače najviše utiče jeste upravo kretanje cena prehrambenih proizvoda, kaže guvernerka NBS.

„Zbog toga njihov veći rast često stvara utisak da je ukupna inflacija i viša nego što na to upućuju zvanični podaci”, kaže Jorgovanka Tabaković za RTS. „Pri tome, postoje kategorije prehrambenih proizvoda (voće i povrće, ulje, slatkiši, bezalkoholna pića) čiji rast cena je veći kako od ukupnog rasta cena hrane, tako i od ukupne inflacije.”

S dolaskom nove poljoprivredne sezone, cene voća i povrća bi trebalo da se nađu na nižem nivou, dodala je ona.

Čipflacija – jeftinije postaje skuplje

Sve više se govori o fenomenu čipflaciji, a Tabaković kaže da je Narodna banka Srbije testirala i potvrdila njegovo prisustvo i u Srbiji u periodu od početka 2022. zaključno sa krajem 2024. godine, i to na primeru od 58 proizvoda iz kategorije prerađene hrane i pića (mlečni proizvodi, mesne prerađevine, kafa i bezalkoholna pića, konditorski proizvodi i dr.).

„Smatramo da su ključni razlozi koji mogu dovesti do ove pojave generalno niska cenovna elastičnost tražnje za hranom, zatim zamena skupljih brendova jeftinijim u periodu pojačanih inflatornih pritisaka i nesavršenost tržišnih struktura, koja olakšava prenošenje povećanih troškova proizvodnje više nego u punoj meri na maloprodajne cene, na šta sam više puta i ukazivala u javnosti”, kaže ona.

Pojava da cene jeftinijih brendova više rastu od skupljih ima i socijalni karakter, jer direktno pogađa stanovništvo sa manjim dohotkom, dodala je guvernerka.

Šta misli o bojkotu

Na pitanje o bojkotu megamarketa koji je u toku, na poziv udruženja Efektiva, Tabaković je rekla da podaci o prometu bojkotovanih trgovinskih lanaca u jednom danu ili jednoj nedelji nisu dovoljni za sagledavanje širih posledica, ali mogu poslati izvestan signal trgovinskim lancima u vezi sa politikom maloprodajnih cena.

„Bojkot može imati samo kratkoročne efekte usled nižeg prometa u trgovini na malo u danima bojkota, dok samo sistemska rešenja mogu uticati da se uspori rast cena na trajnijoj osnovi. To podrazumeva da svi akteri u lancu snabdevanja, od proizvođača, preko veletrgovaca do maloprodaje budu svesni svoje uloge i ponašaju se odgovorno i racionalno kada je reč o utvrđivanju cena, jer pad prometa nikome ne donosi korist”, dodala je guvernerka.

Šta će biti sa evrom

Jačanje ili slabljenje evra prema američkom dolaru na međunarodnom tržištu nema direktan uticaj na kretanje kursa dinara prema evru kao referentnoj valuti na našem, domaćem deviznom tržištu – tvrdi Jorgovanka Tabaković.

Potrebno je imati u vidu da sva kretanja u međunarodnom okruženju, uključujući geopolitičke krize, protekcionizam, odluke vodećih centralnih banaka i druga kretanja, utiču i na kretanje ponude i tražnje za evrom na domaćem deviznom tržištu, rekla je još ona.

Izvor: RTS

Tagovi:

Narodna banka Srbije Jorgovanka Tabaković Bojkot prodavnica Čipflacija Inflacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Fabrika Mint u Loznici

Rad na crno

26.februar 2026. K. S.

Da li radnici iz Kine u fabrici Mint u Loznici rade na crno

Kineska državljanka tvrdi za N1 da je gotovo 16 meseci radila bez radne dozvole u fabrici autodelova Mint u Loznici. Jednom mesečno je, sledeći uputstva poslodavca, izlazila iz Srbije zbog obnavljanja turističke vize

Beograd

26.februar 2026. N. M.

Plan generalne regulacije: Mogućnost prenamene škola u kockarnicu

Izmenama Plana generalne regulacije omogućilo bi se da se zemljište i objekti namenjeni javnim službama, kao što su škole, vrtići ili domovi zdravlja, prenamene u privatne i komercijalne sadržaje

Čokolada

Čokolada

26.februar 2026. B. B.

Nova ekonomija: Zašto je Srbija među rekorderima u Evropi po rastu cena čokolade

Od 38 evropskih zemalja, samo je u njih pet čokolada poskupela više nego u Srbiji. To ne može da se objasni samo spoljnim faktorima, odnosno rastom cene kakaoa na svetskom tržištu

Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure