Ukoliko se ništa ne dogodi 26. februara već u četiri popodne, banke su najavile da će NIS-u blokirati račune. Čim krene ta blokada, može se očekivati otežano poslovanje – da benzin neće moći da se plati na pumpama karticama i da će potrošači prvenstveno biti u problemu.
Iako sat otkucava, a kantice za benzin se uveliko pripremaju, predstavnici države Srbije, nesvakidašnje su opušteni. Kao da znaju odgovor američke administracije, na zahtev za odlaganje sankcija prema Naftnoj industriji Srbije.
Trio fantastiko
Amerikanci, izgleda, čekaju poslednji trenutak da kažu prihvataju li odlaganje. Na stranu Srbije, odnosno zajedničkog interesa, stala je i Mađarska, koja je uputila OFAK-u (Kancelariji Amerike za upravljenje imovinom u inostranstvu) još jednu molbu za odlaganje.
Da novac teče uz naftu brže i bolje nego politički interesi, još jednom je pokazala i situacija sa Naftnom industrijom Srbije.
Ustaljenom političkom duetu Srbije i Mađarske, ovaj put se pridružila i Hrvatska, odnosno njihovo državno preduzeće JANAF, čijim se naftovodom Srbija snabdeva. Ova firma bi izgubila milione ukoliko bi NIS odjednom prestao da radi jer preko njega snadbevaju ceo Balkan i šire svojim energentima i tako uspešno posluju. Tako su čak i Hrvati zamolili da se sankcije na 90 dana odlože, dok svi zajedno – ne vide šta će.
Nema brige
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da sutra, kada bi trebalo da stupe na snagu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, nije nikakav „dan D“ i da građani nemaju razloga da brinu i mogu da toče gorivo kao i do sada.
„Želim da uverim građane da nema mesta panici i strahu, nastavićemo da nadgledamo tržište i snabdevanje na pumpama”, rekla je Đedović Handanović za RTS.
Prema njenim rečima, nema razloga da građani prave zalihe ili da bude straha zbog plaćanja karticama.
„Našli smo se između dve velike sile, niti smo tražili, niti zaslužili sankcije i pričamo sa obe strane”, rekla je Đedović Handanović, koja dodaje da ohrabruje da su te dve države počele razgovore.
Ipak se pripremamo – za ne
„Srbija je počela da uvećava svoje rezerve, obavezne rezreve povećane za više od 50 odsto u protekle dve i po godine. Imamo ih u proseku za oko tri meseca, ali nije cilj da se one koriste”, rekla je Đedović Handanović. „Naš cilj je da Rafinerija u Pančevu radi i snabdevanje bude osigurano dokle god je moguće.”
Đedović Handanović je rekla da je cilj države da od sutra nema većih promena i da sutra plaćanje bude kao i do sada.
Iz Vladine radne grupe koja je formirana za rešavanje pitanja američkih sankcija NIS-u više puta su saopštavali da rezervi i nafte i derivata ima za redovno snabdevanje i u slučaju primene sankcija.
Ipak, zbog najave banaka da će prekinuti platni promet, NIS je zaposlenima prošle sedmice isplatio i februarsku i martovsku platu. Nadležni pak ne očekuju da sve banke odmah obustave saradnju sa NIS-om. I prema najavama – goriva će na NIS-ovim pumpama biti, i moći će da se plaća u kešu i pojedinim karticama.
„Prometi u Srbiji NIS-a mogu da budu dinarski oni mogu da nastave normalno da rade. Biće malo problem sa uvozima rezervnih delova. To je sada pitanje da li će OFAK da dozvoli neke specijalne operacije da bi se održala ta procesna industrija. Videćemo šta će OFAK da kaže. Nije neuobičajeno da se dobije neko licenciranje. Što znači – ovo možete da radite, ovo ne možete da radite“, naveo je direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović.
U veleprodaji NIS pokriva 80 posto tržišta i sa 400 pumpi 60 posto u maloprodaji. Ako Rafinerija u Pančevu stane te količine teško je zameniti, a problem je i širi jer NIS snabdeva dobar deo i regionalnog tržišta, prenosi RTS. Kao rešenja za nastavak rafinerijske prerade javlja se mogućnost da se pronađe posrednik za uvoz sirove nafte, derivata, rezervnih delova i opreme.
Šta je licenciranje
Rešenje na koje navlači Dušan Bajatović jeste licenciranje NIS-a.
Odnosi se zapravo na izdavanje prava da licencirate sopstveni brend, odnosno da partneru izdate pravo da proizvodi i prodaje proizvode sa imenom vašeg brenda.
Tako bi Gasprom mogao da izda licencu Srbiji, a u praksi postoji mogućnost izdavanja autorske naknade iz aranžmana, a kao i plaćanje avansa u zamenu za dozvolu vlasniku licence da koristi određeni brend.
Bajatović je pomenuo da ruske firme već slično funkcionišu u nekim delovima Evrope, gde vlasništvo nije promenjeno, ali se firmama upravlja iz zemalja gde se poslovanje sprovodi.