img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vazduhoplovstvo

WindRunner: Dizajniran najveći avion na svetu

17. februar 2025, 07:19 Jelena Kozbašić / Klima 101
Foto: Printskrin / radia.com
Avion Windrunner
Copied

WindRunner bi trebalo da bude najveći avion ikada izgrađen. Zbog čega se projektuje i kada bi moglo da se počne sa njegovom izgradnjom

Iza izgradnje jednog vetroparka stoji čitava kompleksna logistika dopremanja svih komponenti do lokacije. Danas se to uobičajeno odvija železničkim putem ili posebnim kamionima što može dovesti do zatvaranja puteva, prelaska preko njiva i potrebe za policijskom pratnjom zbog velikih teretnih vozila, piše portal Klima 101.

Međutim, ovaj već složen proces dodatno će zakomplikovati očekivani „porast” vetrenjača: od aktuelnog proseka od oko 70 metara, lopatice turbina u budućnosti mogle bi da se povećaju i na preko 100 metara.

Najefikasnije vetrenjače su upravo one najveće koje proizvode najviše energije, smanjujući troškove. One su istovremeno i najteže za isporuku i postavku, a turbine naredne generacije biće samo još teže.

U kompaniji Radia uvideli su ove izazove – i pronašli potencijalno rešenje: dizajnirali su najveći teretni avion na svetu, pod imenom WindRunner.

U poređenju sa njim, čak ni Boing 747 ne deluje impozantno

Konstrukcija ove džinovske letelice, koja će moći da prevozi lopatice duge i do 105 metara, i to praktično bilo gde, je u toku.

Iako su već sprovedena opsežna testiranja u aerotunelima, u kojima se simulira kretanje vazduha, komercijalne operacije očekuju se do kraja 2027. godine.

Avion WindRunner dugačak je 108 metara sa rasponom krila od 80 metara. U poređenju sa njim, čak ni Boing 747 – dužine 76 metara – ne deluje više toliko impozantno.

Ali i dalje od toga… WindRunner je nadmašiće najduži ikada proizvedeni vazduhoplov na svetu, sovjetski Antonov AN-225 Mriya iz 1985. (84 m), koji je stradao tokom napada Rusije na Ukrajinu pre tri godine.

Njegov tovarni prostor, dužine 105 metara i širine 7,3 metra, može da prihvati ogromne lopatice turbina.

Ali WindRunner nije dizajniran samo sa kapacitetom na umu, već i sa ciljem da omogući lak pristup lokacijama vetroparkova. Avion ima specijalni sistem za utovar i istovar što smanjuje vreme provedeno u vetroparkovima:

Teretni avion omogućiće da se projekti vetra razvijaju i na udaljenim, nepristupačnim mestima s obzirom na to da je opremljen naprednim sistemima za poletanje, sletanje i navigaciju. Zbog toga, ovaj vazduhoplov može sleteti na polupripremljene piste od svega 1.800 metara, nešto što ne može da uradi nijedan komercijalni avion.

Nepoznati podaci o posledicama po životnu sredinu

Poređenja radi, uobičajene piste duge su između 2.400 i skoro 4.000 metara.

WindRunner će moći da razvije brzinu do 740 km/h, a sve to dok nosi teret i do 72.575 kilograma. Povrh toga, moći će da pređe razdaljinu i do 2.000 kilometara što je duže od vazdušne udaljenosti Moskve i Beograda (1.712 km).

Bez obzira na pobrojane prednosti, ostaje pitanje: koliko bi WindRunner mogao da doprinese klimatskim promenama s obzirom na štetnost avijacije?

To se za sada ne zna pošto kompanija Radia još nije objavila moguće posledice po životnu sredinu i prateće emisije ugljenika, kao ni poređenje sa postojećim vidovima transporta.

Tagovi:

Avion Vazduhoplovstvo Vetrenjače Vetroparkovi WindRunner
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sniženje cena

20.avgust 2025. M. L. J.

Vučićeve „čudesne” mere: Ko kupuje jeftino, njemu dođe isto

Svečano najavljivanje sniženja cena prehrambenih artikala predsednika Srbije Aleksandra Vučića, zapravo je marketinška manipulacija cenama

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure