Ime češko-emiratske firme je komplikovano, ali od danas će ga sigurno znati svaki zaposleni u SBB-u. Lakše je zapamtiti da je drugi kablovski operater po veličini u državi otišao kompaniji koja se u Srbiji zove Jetel.
U toj razmeni kolača, državni Telekom pazario je šlag na torti – sva prava na sportske prenose za ceo region, kao i EON, internet-televiziju, koju koristi veliki broj srpskih gastrabajtera.
Kompanija e&PPF Telecom je nastala spajanjem češke PPF grupe, koja je u Srbiji vlasnik Jetela, i Emiratske telekomunikacione grupe iz Abu Dabija.
Proces prodaje United grupe, čiji je većinski vlasnik BCC Partners, a u čijem sklopu je poslovao SBB, traje već godinama, gotovo koliko i poslovi države Srbije, na čelu sa Srpskom naprednom stranom i Aleksandrom Vučićem, sa Ujedinjenim arapskim emiratima.
Državni aparat je za to vreme činio sve da oteža poslovanje SBB-a na kome se emituju televizije N1 i Nova S.
„Spavali“ u Srbiji pet godina, pa se naglo probudili
Češki investicioni fond PPF je na tržištu telekomunikacija u Srbiji još od 2018. godine, kada je od državne norveške firme kupio srpski Telenor. Iako investicioni fondovi često funkcionišu tako što kupe neku firmu da bi je brže-bolje ekonomski upakovali kao bolji biznis i prodali dalje, Česi su u Srbiji „sedeli“ mirno, pet godina.
Nisu pravili gotovo nikakve drastične poteze, iako su mnogi zaposleni strepeli od kadriranja i potpune reorganizacije posla i strategije, koju bi napravio novi vlasnik. Čak su, kako za „Vreme“ govore dobro obavešteni izvori, doveli svega nekoliko svojih ljudi da firmu sprovedu kroz celokupan proces tranzicije, koji su se kasnije vratili u centralu. Ni ljude koje su Norvežani postavili kao menadžere, pogotovo srednji nivo menadžmenta, nisu menjali.
Nisu „trčali“ tada ni da promene samo ime brenda, pa mnogi potrošači godinama nisu ni znali da Telenor više ne drže Norvežani. Ribrending su uradili tek 2022. godine, kada su promenili ime u Jetel.
Promene su išle sporo – do 2023. godine.
Tada su Česi prodali više od 50 odsto akcija svoje kompanije u Srbiji firmi Emirates Telecommunication Group Company („e&“) iz Abu Dabija. Prodaja je ipak finiširana nešto više od godinu dana kasnije. Značajno je i da češki PPF nije hteo da se odrekne poslovanja u Češkoj, već je prodao samo akcije na Balkanu.
Ko je Emiratska firma
Kompanija Emirates Telecommunication Group Company, poznata je i kao „Etisalat“ (e&), a to je upravo onaj naziv pred kojim se i profesionalni spiker zamisli kada treba da ga izgovori.
Jedna je od vodećih u polju telekomunikacija u svom regionu i 18. najveći operator na svetu po broju pretplatnika i nivou prihoda, pisala je nakon preuzimanja Nova ekonomija.
Šesta je najveća kompanija na Bliskom istoku i posluje na tržištu Istočne Azije, Bliskog istoka i Afrike.
Firma je prvo osnovana kao akcionarsko društvo britanske kompanije International e-radio limited i lokalnih partnera. Potom se 1983. godine vlasnička struktura promenila – Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je imala 60 odsto udela u kompaniji, a sa preostalih 40 odsto se javno trgovalo.
Jat, Beograd na vodi i ostali
Upravo je Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata dugogodišnji ekonomski partner i finansijer poslova koje Srpska napredna stranka, od kada je na vlasti, sprovodi u Srbiji.
Na spisku je izobilje firmi i projekata. Prvi posao bio je prodaja akcija Jata 2013. godine. Iako je Srbija Emiratima pompezno prodala 49 odsto učešća, a Aleksandar Vučić se tada hvalio kako „ni jednoj vladi do sada nije uspjelo da proda Jat ervejs, koji je bio opterećen višedecenijskim dugovima“, taj udeo je narednih godina drastično smanjen zbog lošeg poslovanja firme.
Ipak, Emirati su u Srbiji najpoznatiji po Beogradu na vodi. Ovaj stambeno-poslovni kompleks na desnoj obali Save blizu centra Beograda, usred koga se uzdiže kula od 168 metara, najvidljiviji je i najkontroverzniji simbol ove saradnje.
Saradnju su pratili jedan leks specijalis, zakon donet mimo srpske regulative, incidenti pri rušenju u Hercegovačkoj ulici, kao i činjenica da je Srbija formalno jedan od najelitnijh delova Beograda besplatno udelila drugoj državi u svrhu izgradnje.
U Srbiju godinama iz Emirata stižu – zajmovi za izgradnju ovog dela Beograda. Tako je država dobila milijardu evra kredita od UAE na koje ćemo platiti tri odsto kamate, što je Aleksandar Vučić ocenio „praktično kao poklon“, jer po njegovim rečima „Mađarska, kao i neke druge zemlje članice EU kredite dobijaju po kamati od šest odsto“.
Srbija Bogoljubu, on Norvežanima, oni Česima, a oni…
Ne treba zaboraviti da je firmu koja je kupila SBB delom osnovala država Srbija, davne 1994. godine, zajedno sa Bogoljubom Karićem, koji je imao firmu u Moskvi. Tako je počelo poslovanje Mobtela, čija je privatizacija označena kao jedna od 24 sporne, a čiju je istragu svojevremeno tražila i Evropska unija.
Protiv Bogoljuba Karića je, pod sumnjom da je učestvovao u brojnim malveracijama, nelegalnom prenosu vlasništva između njegove firme i države, pokrenuto i dva postupka u Srbiji, pa je on 2006. godine zato pobegao u Rusiju.
Vratio se nakon što su obustavljene obe istrage, a ubrzo se uključio u predizbornu kampanju SNS-a, sa kojom je njegov Pokret Snaga Srbije u koaliciji od 2012, a supruga i brat su mu bili poslanici u Skupštini Srbije.
Šta ide Telekomu od SBB-a
United grupa, koja ostaje vlasnik medija N1, Nova S, kao i „Radara” i „Danasa”, godinama vodi bitku sa državnim Telekomom oko prava na prenose najvećih svetskih sportskih takmičenja.
Ovo bi mogao biti finiš okršaja dve firme, u kojima je prvo poluvreme dobio Telekom još 2021. godine. Tada su otkupili prava za televizijski prenos fudbalske Premijer lige Engleske na kanalu Arena sport za 100 miliona evra po sezoni, u narednih šest godina, što je gotovo deset puta više nego što je ta prava ranije plaćao Sport klub.
Sport klub je tada ostao bez presudnog broja gledalaca, ali i glavnih izvora finansiranja od zakupaca reklamnog prostora, koji su naravno želeli da njihove reklame idu u pauzama između najgledanijih utakmica sezone.
Redakcija je morala da promeni finasijsku konstrukciju i pretrpela je tešku reorganizaciju.