
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Dvadesetak dana do tradicionalnog termina za početak Festa ne zna se novi selektor programa, pa samim tim ni program. Zna se samo da će Fest biti odložen zbog bezbednosnih razloga
Da su neka srećnija vremena, sad bismo uveliko kupovali karte za naredni 53. FEST, ali ovog februara, u tradicionalno vreme za najveći međunarodni filmski festival prestonice i države, o narednom FESTU se zna samo da će biti odložen.
I ništa drugo, pa čak ni da li su uopšte izabrani filmovi za 53. Fest. Zato što nema ko da ih izabere.
Bez selektora
Jugoslavu Panteliću dosadašnjem selektoru i umetničkom direktoru istekao je mandat na kraju prošlogodišnjeg Festa, a novi selektor nije imenovan. Očekuje se da će „novi Jugoslav“ biti Ivan Aranđelović, urednik Filmskog programa Kulturnog centra Beograda, moderator konferencija za novinare na Festivalu evropskog filma Palić, kao i na Festu.
Jugoslav Pantelić je bio selektor deset godina, a otišao je čak i bez podrazumevajućeg gesta zahvalnosti osnivača Festa, Skupštine Grada, i Upravnog odbora festivala.
Upravni odbor na pauzi
Upravni odbor se sastao pre neki dan prvi put nakon godinu dana.
Pre nekoliko meseci član Upravnog odbora dekan Fakulteta dramskih umetnosti Miloš Pavlović podneo je ostavku, a Kseniji Zečević je istekao mandat. Novi članovi su direktorka Sava centra Kristina Milinčić, i dugogodišnja producentkinja Festa Darja Bajić. Predsednica Upravnog odbora je već drugu godinu ista, to je Nataša Mihailović Vacić, sekretarka za kulturu Grada Beograda.
Ne zna se da li je na poslednjoj sednici usvojen završni izveštaj prošlogodišnjeg Festa.
Zna se samo da se odlučilo o novom terminu Festa.
Odlaganje
Gradska sekretarka je u telefonskom razgovoru za Nedeljnik rekla da na sastanku „nije bilo nikakvog glasanja“, ali i da je „Upravni odbor saglasan da bi najbolje bilo da se festival odloži, kako se ne bi dalje urušavao“.
Na osnovu čega Mihailović Vacić zaključuje da se Fest urušava, nije jasno.
Rekla je samo da se „razgovaralo se o tome da se pomeri Fest, uvažavajući realnost u kojoj živimo i u cilju zaštite festivala koji ne bi smeo da postane ništa osim onoga što jeste – filmski festival, mesto za gledanje novih filmova, mesto za kulturu i umetnost“.
„To je manifestacija koja obuhvata najveći broj učesnika i gledalaca, tako da ne može da se garantuje bezbednost svih tih ljudi“, objasnila je.
Saznalo se da su predloženi termini kraj marta ili početak aprila, u svakom slučaju pre Festivala u Kanu, ali opet nezvanično i zahvaljujući medijima.
Zvanične nikakve informacije o 53. Festu nema.
Fest kao Bitef
Kako će budući selektor o kratkom roku napraviti festival, nemoguće je pretpostaviti.
Podsetimo da su pre dve godine Nataša Mihailović Vacić i Gradska vlast isti ovakav odnos imale i prema Bitefu. Ako im je namera bila da ga izbrišu, nisu uspeli, pa zato treba verovati da će i Fest opstati.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d.direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve