img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lov na „špijune“

Proterivanje Hrvatica i ostalih: „Vodili su ih po nekim uličicama“

23. januar 2025, 12:00 Bojan Bednar
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Ilustracija
Copied

Trinaestoro stranih učesnika jedne konferencije nevladinih organizacija najureno je iz Srbije uz razne neprijatnosti. Zašto vlast ovoliko sramoti Srbiju?

Način na koji su državljanke Hrvatske koje su učestvovale na akademiji Erste fondacije u Beogradu tretirane i izbačene iz Srbije otvorio je niz pitanja za državne organe.

U ime zemlje domaćina i pojedinačno, stvarno me je sramota, rekla je za „Vreme“ Ivana Pavlović iz BIRN haba koja je sa proteranim strankinjama učestvovala na pomenutoj akademiji.

U ponedeljak i utorak je u Beogradu održana Erste akademija za nevladine organizacije nakon koje je ukupno 13 stranih državljana privedeno bez obrazloženja, nakon čega su proterani iz Srbije sa zabranom ulaska na godinu dana.

Prema pisanju portala Autonomija, pored učesnica iz Hrvatske, privedeni su učesnici akademije iz Slovenije, Slovačke, Severne Makedonije, Albanije, Moldavije, Rumunije, Austrije i Češke.

Zvanično objašnjenje državnih organa Srbije o ovom slučaju nije objavljeno, a hrvatski mediji izvestili su da je u rešenju koje su dobile građanke Hrvatske navedeno da su kao razlog za deportaciju označeni  „razlozi zaštite bezbednosti Republike Srbije i njenih građana“.

Pavlović je za „Vreme“ objasnila da ništa nije ukazivalo da bi išta slično moglo da se dogodi.

„Radionica je održana na pristupačnom mestu, u centru Beograda, transparentno svako ko bi stajao ispred vrata mogao je da čuje o čemu se govorilo“, rekla je Pavlović.

Radionica o društveno prihvatljivim temama

A govorio je austrijski ekspert o biznis prilikama, o tome kako i gde nevladin sektor može da nađe novac za svoje proizvode pošto se donacije globalno smanjuje.

„U pitanju su uglavnom relativno male organizacije koje se bave radom sa decom i roditeljima, ranjivim grupama, pomoći siromašnima, radom žena u seoskim sredinama ili muzejima, dakle reč je o inicijativama oko kojih inače postoji društveni konsenzus, sve ono što je prihvatljivo u društvu“, navela je Pavlović.

Dodala je da Erste fondacija organizuje akademije za socijalno preduzetništvo na kojima se održavaju različiti treninzi za osnaživanje ljudi iz nevladinog sektora koji nemaju ta znanja, jer su sve te organizacije male.

„Oni uče o profesionalizaciji upravljanja organizacijom, odnosno kako da ojačaju svoj sektor ljudskih resursa, kako da pišu projekte ili kako da uspostave poslovnu strukturu i slične stvari koje su neophodne za vođenje biznisa svakoj firmi. Erste fondacija ima veze sa akademskom zajednicom, sve je na najbolji način organizovano i transparentno, nema ni u naznakama ničeg neobičnog“, istakla je Pavlović.

Nije bilo naznaka da će biti hapšenja

Ona je navela i da je prethodno, prve večeri, nakon prvog dana akademije, u jednom beogradskom restoranu priređena večera koja je protekla bez ikakvih naznaka da nešto nije u redu.

Dodala je i da su učesnici radionice koji su došli iz inostranstva išli i na Kalemegdan i šetali se beogradskim ulicama, i da ništa nije naslućivalo da će neko biti uhapšen.

„Pošto su to bile gošće koje nisu istog dana mogle da se vrate u Hrvatsku jer je radionica trajala od 9 do 17 sati, one su ostale da prespavaju, na šta su imale pravo, a i to noćenje je platila Erste fondacija. Onda su ih u ponoć na vrlo neprijatan način jednostavno pokupili iz hotela.“

„Da je sa njima bio neko od učesnika iz Srbije, da malo bolje pogleda značke tih ljudi koji su ih sproveli iz hotela, možda bi se sve drugačije završilo“, rekla je Pavlović.

One je ocenila da je način na koji je to urađeno, na prepad, bacio je veliku ljagu na Srbiju i državne organe.

„To da cele noći neke žene maltretirate po policiji moglo je da izazove i neke mnogo gore posledice. One naravno ne znaju u kojoj su policijskoj stanici bile. Čak ih nisu odmah uveli u vozila nego su ih vodili po nekim uličicama. Zamislite kako je strankinjama kada ih vode po nekih haustorima. Stvarno je nekome moglo da pozli. U ime zemlje domaćina i pojedinačno, stvarno me je sramota“, zaključila je Pavlović.

Feđa Štukan, Severina i studenti „špijuni“

Proterivanje učesnika akademije Esrte fondacije samo je jedan u nizu sada već pozamašnog broja incidenata koje su svojim očigledno neselektivnim pristupom bezbednosti Srbije izazvali državni organi.

U junu prošle godine glumac i pisac iz Bosne i Hercegovine Feđa Štukan pritvoren je nakon što je sleteo na beogradski aerodrom da bi prisustvovao književnom festivalu Krokodil i prebacile ga na let za Sarajevo.

Štukan je tada izjavio da veruje da je deportovan iz Srbije jer je otvoreno pisao o svom iskustvu u ratu 1990-ih i ocenio da da pod predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem „ne postoji takva stvar kao što je sloboda izražavanja“.

Dva meseca kasnije pevačicu Severinu Vučković koja je pokušala da svojim automobilom uđe u Srbiju, srpska policija je zaustavila na granici i sprovela je do zgrade policije na razgovor, gde su je policajci ispitivali o njenim izjavama o Srebrenici, o tome šta misli o „Oluji“, u razgovoru se pominjao i Jasenovac, a u jednom trenutku su je ispitivali čak i o litijumu u Srbiji.

Iako joj nije zabranjen ulazak u Srbiju, Vučković je nakon višečasovnog zadržavanja odlučila da ne uđe u Srbiju, i vratila se nazad u Hrvatsku.

Zašto je vlastima u Srbiji toliko bilo važno šta neka estradna zvezda misli o ratnim zločinima ili rudarskim poslovima nikada nije objašnjeno, ali je incident sa Severinom poslužio potpredsedniku Vlade Srbije Aleksandru Vulinu da se pohvali da je on sastavljao spiskove „onih koji dobrodošli u Srbiju“.

Istakao je da je te spiskove napravio dok je bio kao ministar policije i direktor BIA „po zakonu i po savesti“ i u svom maniru poentirao da žali što se spiskovima nije više posvetio, „jer vidi koliko ološa je nepravedno zaboravljeno“.

U poteru za „nepoželjnima u Srbiji“ krajem prošle godine uključili su se i neki prorežimski kada su osam hrvatskih studenata, koji su bili u Beogradu turistički i u poseti kolegama, proglasili prerušenim pripadnicima hrvatske tajne službe.

Tabloidi su objavili njihova imena i „ekskluzivne“ fotografije na kojima se vide kako šetaju beogradskim ulicama, uz put ih optuživši da su u Srbiju došli „da ruše vlast“. Pošto su posetili kao turisti posetili Muzej Jugoslavije, a u skladu sa razmenom akamskog znanja i neke beogradske fakultete, predsednik Srbije Aleksandar Vučić cinično je ocenio i da će i Elektrotehnički fakultet „kao turistička destinacija biti stavljen u sve brošure“.

Na kraju, u povratku su u autobus sa hrvatskim studentima ušli srpski carinik i osoba u civilu koji su im predali paket s istaknutom porukom na ćirilici:

„Dragi ‘studenti’, hvala vam što ste posetili našu zemlju, nadamo se da vam je prijao boravak, kao i da ćete ubrzo ponovo doći. U Srbiju ste uvek dobrodošli! P.S. Pozdravite kolege iz SOA“, pisalo je na kutiji u kojoj se nalazilo oko 50 flašica rakije s nalepnicama sa srpskom zastavom.

Tagovi:

Aleksandar Vulin Hrvatska Špijuni Policija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić priznaje izborni poraz

Vesti

29.oktobar 2026. Nedim Sejdinović

Da li imamo posttraumatski sindrom od Vučića?

Primetno je na društvenim mrežama da i nakon nedeljnih izbora pojedini ljudi sa strahom, pa čak i panikom, reaguju na svako pojavljivanje naprednjaka u javnom prostoru, a pogotovo Aleksandra Vučića

Press propusnica za istoriju

Sa lica mesta

29.oktobar 2026. Marija L. Janković

SNS fajront: Uživo sam gledala kako Vučić proglašava poraz

Većina ljudi će se uvek sećati gde se zadesila dok je Aleksandar Vučić proglašavao sopstveni poraz. Mene je istorija uhvatila na radnom mestu – na desetak metara od samog Vučića

Manja Grčić

Vesti

29.oktobar 2026. B. B.

ENIC/NARIC centar: Nismo učestvovali u priznavanju diplome Manje Grčić

Postupak priznavanja diplome Manje Grčić sproveden je mimo centra i uobičajene, zakonom uređene procedure, naveli su zaposleni u ENIC/NARIC centru Agencije za kvalifikacije

Valentina Jovanović

Vesti

29.oktobar 2026. A.M.

Vraćena na posao žena iz Požarevca o kojoj je pisalo „Vreme“

Valentina Janković iz Požarevca, koja je zbog podrške studentima dobila otkaz nakon 20 godina rada u Geodetskom zavodu, o čemu je „Vreme“ izveštavalo, vraćena je na posao

Prof. dr Vladimir Obradović

Vesti

29.oktobar 2026. B. B.

Vladimir Obradović: Nezavisna komisija da ispita bezbednost objekata za EXPO 2027

EXPO mora što pre da pregleda nezavisna komisija i ustanovi u kojoj meri su ti objekti bezbedni za korišćenje, rekao je profesor Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu Vladimir Obradović

Komentar

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure