
Protest
Narodno pozorište: Nećemo nemoralnog Dragoslava Bokana
Tri sindikata Narodnog pozorišta traže od Vlade Srbije da odmah poništi imenovanje Dragoslava Bokana za predsednika njihovog Upravnog odbora zato što ne ispunjava moralne uslove
U nedelju (19. januar) od 18 časova u KC Grad biće održana promocija ilustrovane knjige Epokalipsa srpskog umetnika Bojana Mitrovića. U dijalogu sa Albrehtom Direrom, jedinstvenim stilom, tekstom i crtežom, autor se bavi društvenim kolapsom koji bi mogao da prethodi našem izumiranju kao vrste
Bojan Mitrović je istoričar istočne Evrope koji se trenutno bavi održivim turizmom i ima strast za crtanjem. Kao umetnik imao je tri samostalne izložbe u poslednje tri godine i učestvovao je na Festivalu stripa i ilustracije Nova 2021. u Pančevu. Njegovi radovi su gotovo isključivo mastilo na papiru, ali se tematski mogu izdvojiti u dve glavne grupe.
Prvi, nazvani „Meco Gaudio“ (Pola radosti), je stalna kolekcija međusobno nepovezanih crteža koji su proizvod introspekcije. Nekoliko ovih crteža je već objavljeno, u katalogu Nova festivala i u knjizi poezije Vladana Miljkovića „Kraftverk u Audiju“, 2021.
Za drugu grupu, metod „razmišljanja kroz crtanje“ osmišljen za njegove introspektivne radove, primenjen je na spoljašnji svet, i rezultirao je zatvorenom, nešto strukturiranijom grupom crteža i tekstova, odnosno „Ekokalipsom“.
Kao istoričar, uglavnom se bavi nacionalizmima iz 19. veka i kulturnom istorijom jugoistočne Evropi, fokusirajući se na pad imperija i postimperijalnu tranziciju.
Dijalog sa Direrom
Ovo je njegovo prvo delo koje se graniči sa fikcijom, pokušavajući da objedini sve svoje strasti od pripovedanja i crtanja do pisanja i istorijske naracije.
Grafički esej/umetnička knjiga „Ekokalipsa“ se zapravo ne uklapa ni u jedan prethodni žanr. To je knjiga o društvenom kolapsu koji bi mogao prethoditi našem izumiranju kao vrste, ali stil je jednostavan, ironičan i, ponekad, namerno smešan. Zamišljen je kao dijalog sa nemačkim renesansnim slikarom Albrehtom Direrom (1471-1528), ali materijal je nefikcionalan, jer su pisani fragmenti izvučeni iz istorije, vesti ili ličnog iskustva autora. Osim na samom početku, tekst ne objašnjava crteže niti crteži ilustruju tekst, već se oboje vide kao ravnopravni delovi jedne iste priče.
Okosnicu fragmentaranoj naraciji daje Direrova „Ilustrovana apokalipsa” iz kasnog 15. veka. Svaki od njegovih 15 duboreza bio je inspiracija za jedan od novih crteža, iako Mitrovićevi crteži nisu uvek verni originalu. Petnaest citata iz Knjige Otkrivenja dodato je da ilustruju Direrove gravure, dok Mitrovićeve crteže prate spekularni tekstovi, kratke priče od jedne ili dve stranice koje ilustruju društvene probleme našeg odnosa prema budućnosti: ekološke i društvene negativne povratne sprege, ponovna pojava zaraznih bolesti, epidemija narcizma, skloništa Sudnjeg dana i problem vladajućih elita, problem ekonomskog rasta na pobesneloj planeti, problem samoodržanja po svaku cenu na nivou države i vlasti, ali i na individualnom nivou, problem neposlušnosti najamničkih vojski i problem ljudskog ponašanja u ekstremnim situacijama.
Bojan Mitrović rođen je u Beogradu, Srbija, a trenutno živi u Trstu, Italija.
Tri sindikata Narodnog pozorišta traže od Vlade Srbije da odmah poništi imenovanje Dragoslava Bokana za predsednika njihovog Upravnog odbora zato što ne ispunjava moralne uslove
Dragoslav Bokan je novi predsednik Upravnog odbora Narodnog pozorišta - odlučila je Vlada Srbije. Uprava Narodnog pozorišta nema komentar, a sindikalne organizacije najavljuju reakciju
Zografove teme, kaže Vuković, jesu fenomeni, ljudi i predmeti potisnuti iz glavnih tokova istorije i kulture, sa kojima nas njegov autografski avatar upoznaje. Tako se na stranicama njegovih stripova zatiču likovi anonimnih svedoka ratova, aboridžinskih umetnika, lokalnih osobenjaka, baba-trovačica koje veruju da su im snovi odredili sudbinu, likovi koji, u stvari, veoma dobro pariraju superherojima industrijalizovanog strip biznisa
Prostor i vreme, ljudski odnosi u prostoru i vremenu, odnos autora teksta, lika kome je dat tekst i osobe (glumca/izvođača) koji govori tekst, gledalac koji svojim gledanjem utiče na predstavu i energija koja sve ove činioce drži na okupu – to je ono što bismo na osnovu Liješevićeve predstave mogli odrediti kao pozorište
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve