U Moskvi je održana Putinova tradicionalna konferencija za medije. Pristiglo je oko dva miliona i 800 hiljada pitanja, a između ostalog bilo je reči o ruskoj ekonomiji, ratu u Ukrajini i susretu sa Donaldom Trampom
Tradicionalna godišnja konferencija za medije ruskog predsednika Vladimira Putina održava se u četvrtak, 19. decembra. Pristiglo je oko dva miliona i 800 hiljada pitanja.
Foto: AP Photo/Dmitry Serebryakov
Putin je istakao da je rast ruske ekonomije umnogome uslovljen jačanjem suvereniteta. Dodao je da se „situacija u Ukrajini se ‘kardinalno menja’“ i da ruska vojska napreduje duž cele linije fronta. Ruski predsednik tvrdi da se raketa „orešnik“ ne može oboriti, piše RTS.
Dodao je da su međunarodne finansijske i ekonomske institucije stavile Rusiju na prvo mesto po ekonomskom rastu među evropskim zemljama, a četvrto na svetu, ali da ne sme da se zaspi kada je u pitanju ovaj pokazatelj, istakao je Putin.
Prema njegovim rečima, jedan od ključnih ekonomskih pokazatelja je stopa nezaposlenosti, a ona je u Rusiji na rekordno niskom nivou – 2,3 odsto.
Putin je ocenio i da je odlazak stranih kompanija iz Rusije podstakao razvoj domaćeg biznisa.
Rat u Ukrajini
Odgovarajući na pitanja o ratu u Ukrajini, Vladimir Putin je rekao da se ruske snage kreću ka postizanju svojih primarnih ciljeva u tom sukobu.
Naglasio je da se situacija „kardinalno menja“, da ruska vojska napreduje duž cele linije fronta, kao i da trupe na terenu svakodnevno vraćaju kontrolu nad teritorijom.
„Vojska napreduje duž cele linije fronta, svaki dan. Kao što sam već rekao, ne radi se o napredovanju za 100, 200, 300 metara. Naši borci vraćaju kvadratne kilometre teritorije“, rekao je Putin.
Naglasio je da je raketa „orešnik“ savremeno oružje proizvedeno na osnovu prethodnih projekata koji su bili dorađeni i potvrdio da je učestvovao u donošenju odluke o proizvodnji tih projektila.
Poziv Zapadu na „visokotehnološki dvoboj“
„Nema nikakve šanse da se ’orešnik’ obori. Ako zapadni eksperti tako misle nek obezbede da organizujemo visokotehnološki dvoboj. Mi smo spremni za takav eksperiment. Pa da vidimo šta će biti. Nek zapadni eksperti odrede objekat u Kijevu koji ćemo gađati ‘orešnikom’. Spremni smo na to“, rekao je Putin.
Naveo je da „ne razume“ zbog čega su ukrajinske snage ušle u rusku pograničnju Kursku oblast.
Dodao je da će svi razrušeni objekti biti obnovljeni, a građanima pružena sva potrebna pomoć.
Putin spreman za susret sa Trampom
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se još nije video sa svrgnutim liderom Sirije Bašarom el Asadom od kako je u Rusiji, ali planira to da učini, najavljujući da se spreman i za susret sa novoizabranim predsednikom Amerike Donaldom Trampom, prenosi FoNet.
„Trampu mogu nešto da predložim kad se s njim sretnem. Biću spreman da se sretnemo, zasad to ne predlaže”, rekao je Putin na godišnjoj konferenciji za medije, prenosi Sputnjik.
Na konstataciju američkog novinara da će, kad se sretne s Trampom, biti u slabijoj poziciji, Putin je odgovorio: „Rusija je postala daleko jača u poslednje tri godine, mi danas malo od koga zavisimo“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Putnički avion Er Indije na letu za London srušio se nedugo po poletanju iz Ahmadabada. U avionu je bilo 230 putnika i 12 članova posade, a broj žrtava još nije potvrđen, ali se veruje da preživelih nema
Po mišljenju profesora Noe Feldmana, profesora prava na Harvardu, kratkoročni cilj novog američkog predsednika je da bude u centru medijske pažnje kao neko ko se suprotstavlja “liberalima na Harvardu”, te da zaplaši sve one u visokom obrazovanju koji se ne slažu sa njegovom politikom. Dugoročniji cilj je vezan za njegov širi napad na demokratske vrednosti i institucije. Što je u stanju više da oslabi nezavisne institucije, to njegova politička agenda postaje dominantnija
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
Svađa između Maska i Trampa izbila je oko zakona o poreskim olakšicama za koji ekonomisti procenjuju da bi mogao povećati američki budžetski deficit za 600 milijardi dolara
Američki predsednik Donald Tramp angažovao je Nacionalnu gardu i marince kako bi „ugušili“ proteste u Los Anđelesu. Kritičari smatraju da je to rušenje tabua. Vlasti Teksasa takođe žele da angažuju vojsku
Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj
Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!