img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Droge i opijati

Kokain za običan narod, krek za sirotinju

14. decembar 2024, 09:59 Oliver Piper (DW)
Foto: Wikipedia.org
Kokain spreman za upotrebu
Copied

Kokain je odavno „u širokoj upotrebi“ u Nemačkoj. Međutim, na tržište je stigla i nova pošast za sirotinju– fentanil pomešan sa heroinom

Droga koja postaje sve veći problem u Nemačkoj deluje bezopasno, kao kandirani šećer. Na lošem je glasu, pa je skoro niko ne zove pravim menom već samo „belo“ ili „kamenčić“.

A zove se krek. Kada počne da isparava u luli, na 96 stepeni Celzijusa, čuje se pucketanje, na engleskom crackle. Otuda i ime crack.

To je smesa kokaina, sode-bikarbone i vode. Udara za par sekundi, brže od bilo koje druge droge. Nalet euforije brzo vodi u zavisnost. Kad se pretera – u smrt.

Prošle godine je u Nemačkoj 2.227 ljudi umrlo od prekomerne konzumacije droga, pokazuje izveštaj Nemačke osmatračnice za droge i zavisnost.

Većina njih konzumirala je više od jedne vrste droge. Kod 610 takvih pokojnika nađeni su tragovi kreka u krvi, što krek približava ubitačnosti heroina (712 smrtnih slučajeva).

„Konzumiranje kreka u nemačkim metropolama postaje sve veći izazov – za zdravlje, ali i za suživot. Nema mnogo konzumenata, ali njihove životne okolnosti su očajne“, kaže Burkhard Blinert (Blienert), političar Socijaldemokrata koji je punomoćnik Vlade za pitanje droga.

On je u razgovoru za list Bild tražio otvaranje prostorija za kontrolisano konzumiranje narkotika, testiranje i više novca za istraživanja.

Kako tačno prići ovisnicima od kreka? U to se razume Mihael (Michael) Harbaum iz organizacije Pomoć zavisnicima iz Diseldorfa (Düsseldorf):

„Najpre se mora osigurati da čovek preživi, jer on je u opasnoj situaciji. Treba shvatiti, ta supstanca se konzumira na pola sata, tu ostaje malo vremena za oporavak, praktično nema vremena za ishranu, higijenu, previjanje rana“, priča on za DW.

„Krek je naposletku kokain koji može da se puši i koji diže raspoloženje. Kad se danima konzumira, to može voditi i psihotičnim stanjima“, dodaje Harbaum.

Druge dimenzije kreka

Harbaum, socijalni pedagog, dugo je u Diseldorfu vodio jedan prostor za konzumiranje droga. U ovoj tematici je dve decenije i svašta je već video na ulicama grada.

Ali, zavisnost od kreka je posebna priča. Kaže, pre sedam godina je njegova organizacija registrovala par stotina slučajeva korišćenja kreka, a prošle godine je to naraslo na 31.000 slučajeva u gradu.

„Imamo ogroman rast. U skladu sa tim se menja i ponašanje, ali i propadanje ljudi koji nam dolaze. Krek deluje brzo i jako, ali brzo pušta pa je veliki pritisak da se što pre opet uzme“, dodaje Harbaum.

„Lula se često deli jer ljudi nemaju novca. Za pet evra kupe par kamenčića i svako povuče po jednom.“

Najviše smrti i dalje dolazi zbog dugogodišnjeg konzumiranja raznih droga, kao i od heroina, ali krek preti da preuzme crni primat. To zna i profesor Danijel Dajmel (Daniel Deimel) koji je sa kolegama razvio preporuke kako se odnositi prema konzumiranju kreka.

„Krek je dvadeset godina tema u Frankfurtu, Hamburgu i Hanoveru. Od 2016. se probija i na zapadu Nemačke, kao i u metropolama poput Berlina, ali i u Sarskoj oblasti. Jer, Evropa i Nemačka preplavljeni su čistim kokainom“, kaže Dajmel.

„Tržište droga raste jer se jako povećala proizvodnja kokaina u Kolumbiji. Tako su se tržište i proizvođači droga diverzifikovali“, dodaje on za DW.

Kokain među običnim svetom

Savezna ministarka unutrašnjih dela Nensi Fezer (Nancy Faeser) u februaru je putovala u Brazil, Ekvador, Kolumbiju i Peru između ostalog kako bi pojačala policijsku saradnju protiv međunarodnog šverca droge.

Iz Južne Amerike sve više kokaine stiže u luke Antverpena, Roterdama i Hamburga. Prema nekim policijskim podacima, karteli u kojima prednjače državljani zemalja bivše Jugoslavije dopremaju i rasturaju najveći deo te droge.

Danijel Dajmel nema iluzija. U Nemačkoj postoji potražnja za kokainom i to podstiče ponudu.

„Živimo u društvu koje traži mnogo napora od pojedinca. Kokain sada uzimaju i mnogi obični ljudi, to vodi njegovoj normalizaciji. To nije uopšte više droga bogatih, umetnika i medijskih radnika, što je bio kliše osamdesetih i devedesetih“, kaže on.

U jeftinijem vidu kreka, kokain se tako preliva i do problematičnih četvrti gradova. Dajmel je prošle godine istraživao taj milje u Kelnu – skoro svi konzumenti droga su naveli da su barem jednom pušili i krek. Mnogi od njih su beskućnici.

Kod mnogih su, kaže, primećeni i žestoki psihički problemi sve do manije gonjenja. Najveći problem je, kaže naš sagovornik, što nema „protivotrova“ za krek.

„Za heroin su već razvijene dobre mogućnosti lečenja jer se može dati zamenska supstanca metadon. Kod kreka nema leka koji je delotvoran i odobren za upotrebu. Tu nam treba više istraživanja. Kao i mesta za hitnu pomoć koja rade non-stop“, kaže ovaj stručnjak.

Sve više fentanila

U Diseldorfu su Mihael Harbaum i saradnici uspeli da se izbore za smeštaj za ovisnike kod glavne železničke stanice. Onde ima obezbeđenja, socijalnih radnika, sobe su jednokrevetne i mogu se zaključati.

Mnogi stručnjaci pozivaju da se taj model što šire primeni jer, zajedno sa krekom, u Nemačkoj na veliku scenu stupaju i sintetički opioidi poput fentanila.

To je sredstvo protiv bolova koje se daje umirućim ljudima ili obolelima od raka. U njega se onda meša heroin.

U Sjedinjenim Državama svake godine oko deset hiljada ljudi umre od prekomerne doze opijata. U Nemačkoj je u jednom testu sprovedenom u 17 prostorija za konzumiranje utvrđeno da 3,6 odsto svih proba heroina sadrži fentanil.

„Verujemo da će broj rasti u narednih godinu i po dana“, pribojava se Dajmel. „Sintetički opioidi stižu na tržište i seku se heroinom.“

Takva smesa je jača, dodaje on. „Smrtonosna doza fentanila je dva miligrama. To je koliko vršak grafitne olovke.“

Tagovi:

Nemačka Droga
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp, Infantino

Fudbal

23.mart 2026. Džonatan Harding / DW

Rat protiv Irana, progon migranata, pretnje Evropi: Dobrodošli na Svetsko prvenstvo u fudbalu

Globalni sport se redovno suočava sa etičkim pitanjima, kao što pokazuju poslednja dva Svetska prvenstva u fudbalu u Rusiji i Kataru, ali da li rat Sjedinjenih Država sa Iranom stvara novu dimenziju razmišljanja za sve učesnike turnira?

Avion na aerodromu u Njujorku, sudar

Sjedinjene Američke Države

23.mart 2026. K. S.

Sudar aviona i spasilačkog vozila na aerodromu u Njujorku: Poginuli pilot i kopilot

U sudaru spasilačko-vatrogasnog vozila i aviona na aerodromu u Njujorku poginulo najmanje dvoje ljudi

Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure