Štampane medije pojeli su pametni telefoni, a od njih opasnost preti i televiziji. Internet je tu samo posrednik
Postoji dosta uvreženo mišljenje da su onlajn mediji pojeli štampane medije i da su sada zinuli na televiziju. Ova teza, iako deluje logično i mnogo puta je ponovljena, suštinski nije tačna. Štampane medije pojeli su pametni telefoni, a od njih opasnost preti i televiziji. Internet je tu samo posrednik, a ako ćemo pravo, svi kablovski kanali i strimovi sada se prenose internetom i gledaju sa aplikacija. Samo je veličina ekrana različita.
Mada je teško praviti poređenja sa vremenom pre 2008. godine kada je era pametnih telefona uzela zamah, dobro se sećamo da je i tada bilo dosta popularnih onlajn portala. Oni jesu uzimali deo publike štampanim medijima, ali je čitanje bilo zahtevno. Morali ste da budete za računarom, bilo na poslu, bilo kod kuće, a retki su bili oni koji su laptop otvarali u gradskom prevozu samo da bi pogledali “šta ima novo”.
Omasovljenjem smartfona, sve se promenilo. U svim životnim situacijama danas ćemo videti osobu sa telefonom u ruci, u svakoj vrsti prevoza, čekaonici, čak i za volanom, što je opasno po život. Analize pokazuju da u bici sa mobilnim telefonom i računari gube trku. Više od osamdeset odsto korisnika nekog portala pristupa mu sa mobilnog telefona i taj procenat ima još prostora za rast. Sa računara čitaju oni koji ga imaju na radnom mestu ili nešto za njim rade od kuće. U svim drugim situacijama koristi se telefon.
Osoba koja već ima telefon pri ruci nema potrebu da odlazi do trafike po novine, sadržaji na telefonu su uglavnom besplatni i raznovrsniji. Sa razvojem veštačke inteligencije i automatizacije prevoda, više ni jezik neće biti prepreka, moći ćete da čitate “Ženmin žibao” na svom jeziku kada i Kinezi, kao što će tekstovi na vreme.com biti jezički pristupačni svakome na svetu. I video ide u tom pravcu – veštačka inteligencija već veoma uspešno prevodi i izgovorenu reč zadržavajući boju glasa originalnog govornika. Nije baš savršeno, ali napreduje.
Dugo se verovalo da se to neće dogoditi sa televizijom ili bolje rečeno s televizorom, pre svega zbog veličine ekrana. Smatralo se da nije isto gledati film ili utakmicu na ekranu telefona, pa makar imao i bezmalo sedam inča, kao na šest do deset puta većoj dijagonali televizora. Sada eksperti primećuju da tu ima mesta i za priču o distanci na kojoj se ekran nalazi i širini vidnog polja. U tom slučaju, ekran mobilnog telefona, koji držimo u rukama, ne biva mnogo manji od ekrana televizora koji se nalazi nekoliko metara od gledaoca.
Dodatni motiv su različita interesovanja ukućana. Budući da svi imaju telefone, nema svađe oko toga šta će se gledati na glavnom ekranu jer nijedan ekran više nije primaran. To je uočio i Netfliks prateći ponašanje svojih pretplatnika. Pokazalo se da se u večernjem prajm tajmu njihov program i dalje najviše (60 odsto) gleda na televizoru. Ali tokom noći i rano ujuru smartfoni su se približili, a približavaju se i prepodne, mada još ne toliko. Dnevne navike određuje nam ekran na kome ćemo nešto gledati.
Ipak, najzanimljiviji podatak, do kojeg je došla BB Media, jeste da veličinu ekrana određuje prosečna zarada. U Aziji (Indija, Indonezija, Kina) kao i zemljama Južne Amerike i Afrike, gde su primanja niska, video se primarno gleda na telefonu. U SAD i Evropi, gde su plate bolje, i dalje se prednost daje televizoru. To se objašnjava činjenicom da danas svi imaju pametni telefon, pa i oni najsiromašniji, dok je televizor opcija. U siromašnijim domaćinstvima Azije i Afrike nikada ga nisu ni imali, a izgleda i da neće. Kao što ga sve manje imaju i mladi na Zapadu. Uz podršku advertajzing industrije, koja bolji medij od telefona nije mogla da sanja, trend je nepovratan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarki državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežani Paunović trajno je zabranjen ulazak na teritoriju Kosova. Razlog? Njen žal za propuštenom šansom za etničko šišćenje
Janik Siner lako je savladao Novaka Đokovića 6:4, 6:4, 6:4 i plasirao se u finale Vimbldona. Svetski broj jedan dominantnom predstavom došao je na korak do odbrane titule
Muzički svet ostao je bez jednog od najprepoznatljivijih glasova osamdesetih. Boni Tajler, pevačica čija je karijera trajala više od pet decenija, preminula je u 75. godini nakon zdravstvenih komplikacija
Zašto Vučević Novosadski bez srama i blama javno iznosi ogavne neistine? Zbog čega Vučić satire ono malo pretekle vladavine prava staljinističkom aferom “simuliranje zvučnog topa”? I kako bivši šef beogradske policije postaje žrtva lošeg kafanskog društva
Frojd je naveo priču o ženi koja, gotovo deset godina po završetku rata, i dalje čeka pismo u kojem će stajati da se njenom sinu nije desilo ništa i da samo što nije stigao kući. Njegova poenta je da ta majka odbija da vidi promenu u spoljašnoj realnosti. Problem je, međutim, komplikovaniji – mi svi nekada čekamo neko unutrašnje pismo da nam potvrdi da se u našoj unutrašnjoj realnosti ništa nije promenilo: “Znam da svi kažu kako je nemoguće imati savršeno detinjstvo, ali moje je stvarno bilo savršeno”
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.