Radovi devetnaest umetnika na izložbi "Da li smo još uvek postmoderni?" u Kući legata pokazuju je postmodernizam, iako je zvanično trajao do kraja devedesetih, i dalje deo savremene umetnosti
’80 i ’90 danas – Da li smo još uvek postmoderni? izložba u Kući legata u Beogradu, predstavlja retrospektivu ovog pravca na primeru radova umetnika s kojima od osnivanja sarađuje ART-ZOOM.
ART-ZOOM je udruženje za unapređenje i razvoj vizuelne i likovne umetnosti, koje postoji od 2018. godine.
Mileta Prodanović
Na ovoj izložbi o postmodernizmu su radovi Aleksandra Rafajlovića, Anice Vučetić, Darije Кačić, Dobrivoja Кrgovića, Dragane Ilić, Dragoslava Кrnajskog, Dušana Petrovića, Đorđija Crnčevića, Igora Antića, Marije Dragojlović, Milete Prodanovića, Nine Todorović, Perice Donkova, Slobodana Кojića, Slobodanke Stupar, Srđana Apostolovića, Vladimira Perića Talenta, Vladimira Ristivojevića i Zdravka Joksimovića.
Svaki od autora predstavljen je pretežno sa po tri rada: jedan sa samih početaka karijere, jedan iz dvehiljaditih i jednog novog rada.
Ivona Fregl, istoričarka umetnosti, u katalogu izložbe kaže da „živimo u vremenu određenom prefiksom ’post’ – dobu postindustrije, postistorije, postdemokratije, postmedija, postistine“, međutim, taj prefiks ne objašnjava reč koja dolazi posle njega, već „ukazuje i na mogućnost da sve što se dešava u tom ’posle’ ima tendenciju da ostane za stalno, jer ne postoji post-posle.“
„Da li je i umetnost još uvek postmoderna? Ukoliko pod postmodernom mislimo isključivo na umetničke tokove iz perioda od pre četrdeset godina (’80 i ’90), onda zasigurno možemo reći da nije.“
Pa ipak, s obzirom da „vreme u kome živimo i stvaramo i dalje ima skoro sve bitne karakteristike postmoderne, što pogotovo danas, kad je sve umreženo, povezano i međusobno zavisno, utiče i na savremene umetničke prakse, i dalje možemo govoriti o tezi da savremena umetnost još uvek pokazuje karakteristike postmodernizma: formalni i konceptualni pluralizam, fluidan identitet, radove otvorene za različita iščitavanja i tumačenja, rušenje hijerarhija, izlazak iz muzeja i galerija u javni prostor i pokušaj dominacije kulturnih (kreativnih) industrija.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ukrali su nam vojsku, ukrali su nam emociju, rekao je Aleksandar Radić komentarišući najnoviju vojnu paradu u Beogradu, i setio se dokumentarnog filma „Parada“ Dušana Makavejeva iz vremena kad je svega toga bilo
Izdavači traže od Beogradskog sajma knjiga da promeni termin Sajma knjiga kako ne bi obuhvatao 1. novembar. Kažu da Sajam knjiga u tom terminu nije moguć
Na konkursu Ministarstva kulture za umetničku igru najviše novca opredeljeno je Festivalu igre Aje Jung - 7.000.000 dinara i – folkloru. Ovaj konkurs treba shvatiti kao obračun Ministarstva za SNS propagandu sa kritički usmerenom javnošću, komentariše Marijana Cvetković. Više nema ni pokušaja da se prave da su barem delimično objektivni ili da delimično rade po zakonu - kaže Minja Bogavac
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!