img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održiva moda

Ovce na vetru: Zašto je tkanina sa severa Škotske najcenjenija

24. oktobar 2024, 13:59 S.Z.
Foto: Pexels/Conojeghuo
Copied

„Haris Tvid” je jedina tkanina na svetu koja je zakonski zaštićena. Kao što vina Bordoa moraju poticati iz te regije u Francuskoj, svaka tkanina koja nosi ovaj pečat mora biti tkana na Zapadnim ostrvima, napravljena i ispredena od vune koju su lokalci svojim rukama ofarbali

Na zapadnim ostrvima Škotske nastao je cenjeni „Haris tvid“ koji izgledom podseća na endemske biljke i mahovine ostrva.

„Haris Tvid” i specijalna vuna proizvedena u Škotskoj su usko povezani bogatim tekstilnim nasleđem i jedinstvenim okruženjem ove zemlje.

Ovaj tvid  je jedan od najpoznatijih i najprepoznatljivijih škotskih proizvoda, poznat po svom kvalitetu, zanatskoj veštini i jedinstvenim karakteristikama.

To je ručno tkana vunena tkanina koja potiče iz Spoljnih Hebrida, tačnije sa ostrva Haris i ostrva Luis. „Haris Tvid” je 1993. godine pravno zaštićen, što znači da se samo tkanina napravljena u ovom regionu, tradicionalnim metodama, može tako nazivati.

Proces počinje i završava na ostrvu

Ceo proces proizvodnje „Haris Tvida”, od pripreme vune do tkanja, mora biti obavljen ručno u domovima lokalnih tkača. Proces tkanja izvodi se na tradicionalnim razbojima, čuvajući nasleđe koje traje vekovima. Tkači su vešte zanatlije, a veštine se prenose sa generacije na generaciju.

This weaving typically takes place in a shed located steps from the weaver’s home. In the olden days, weavers used Hattersley single-width looms. Today, some operate Bonas-Griffith double-width looms to produce softer, lighter fabrics (ones made from that Cheviot woo)l. pic.twitter.com/unfZAo8Ub1

— derek guy (@dieworkwear) October 22, 2024

„Haris Tvid” se pravi od 100 odsto čiste, netkane vune, koja dolazi od škotskih ovaca.

Ova vuna je poznata po svojoj otpornosti i toplini, zahvaljujući oštroj klimi u kojoj ovce žive. Vuna se pere, boji i prede u Spoljnim Hebridima pre nego što se tka u tkaninu. Njena prirodna svojstva čine „Haris Tvid” izdržljivim i otpornim na vremenske uslove, što je ključno u vetrovitoj i kišovitoj škotskoj klimi.

Mondi komentator Derek Gaj specijalizovan za mušku modu kaže da iz tog razloga, lokalne ovce crnoglave rase imaju deblje, grublje i jače runo. Nekada su bile jedini izvor vune za „Haris Tvid”, iako se danas tkanina može tkati i od vune dobijene od čevijot ovaca. One imaju mekše runo.

Today, this production is consolidated into three mills. They do the work of grading and sorting the fleece, washing it, dyeing and carding the fibers, and then spinning them into yarn. This material is then arranged in the form of beams or bobbins. From National Geographic: pic.twitter.com/mUoA4lh3aC

— derek guy (@dieworkwear) October 22, 2024

„Haris Tvid” je poznat po živopisnim i složenim šarama, često inspirisanim prirodnim pejzažima škotskih ostrva—brdima, morem i nebom. Boje i šare su jedinstvene za svakog tkača, često kombinujući više nijansi kako bi stvorile zemljane, elegantne tkanine bogate teksturom. Uobičajeni obrasci uključuju riblju kost, šahovsku šaru i obične tkanine.

Kultrurni artefakt

Gaj ističe da je škotski tvid specijalan po svojoj robusnosti, što ga čini idealnim za spoljne odevne predmete poput jakni i kaputa.

Gaj često naglašava kako izdržljive tkanine poput „HarisTvida” s vremenom postaju mekše, a da pritom ne gube strukturu. To je materijal koji može trajati decenijama, zbog koga ga cene stručnjaci koji promovišu dugotrajne, održive modne izbore.

Vredna investicija za održivost

Gaj je veliki zagovornik kvalitetne izrade, a ručno izrađen proces „Haris Tvida” savršeno se uklapa u njegove stavove. On poredi ovu tkaninu sa vinom iz Bordoa, zbog tradicionalnih metoda koje se prenose s generacije na generaciju, što dodaje nivo autentičnosti škotskog tvida.

Gaj često raspravlja o tome kako su tradicionalne tkanine poput „Haris Tvida” više od same mode – one su kulturni artefakti. Poštuje održivost vune kao prirodnog vlakna i ceni to što proizvodnja „Haris Tvida” podržava lokalne zajednice na Hebridima. Ekološki prihvatljiva, „spora moda“ filozofija „Haris Tvilda” dobro se uklapa u Derekovu promociju svesne potrošnje.

Ako pratite modne savete Dereka Gaja, njegova pohvala za „Haris Tvid” fokusira se na spoj stila, istorije i praktičnosti, što ga čini vrednom investicijom za svakoga ko je zainteresovan za bezvremensku i održivu odeću.

Tagovi:

Haris tvid Održiva moda Škotska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure