

Fiskalni savet
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda nije podbacila u primeni, već u samoj koncepciji
Umesto objektivnog vrednovanja rada, težište je preneto na pregovore o visini koeficijenata, ocenio je Fiskalni savet




Beograd više nema saobraćajni špic. U celom gradu je čitav dan gužva. Kako ljudi tako uopšte da stignu gde moraju, recimo na posao?
„Brže je stigla moja majka od Smedereva do Beograda, nego ja sa Dorćola do Zvezdare”, konstatovala je studentkinja beogradskog univerziteta zbog saobraćajnog špica u Beogradu nakon 18 časova. Mada, špic je uslovna stvar.
Ranije je važilo da je saobraćajni špic u Beogradu između 8 i 9 ujutru, i popodne između 16 i 18 sati. Sada se više ne zna ni kada je, a vreme paklenih gužvi skoro i da ne prestaje, žale se Beorgađani.
„Nikad gužve nisu bile ovolike u Beogradu, ni kad smo imali jedan i po most. Sve je više vozila“, rekao je raniije za Međuvreme taksista u Beogradu.
I dodao: „Malo pre sam vozio od Zemuna do centra 58 minuta. Kako se to isplati? Mogao sam za to vreme tri vožnje da imam. A imao sam jednu koja crpi energiju, i uz svu ovu agresiju na ulici”.
Dnevni list Danas je na svojoj Fejsbuk stranici pitao čitaoce kako putuju do posla i koliko im vremena treba i ispostavilo se da najbrže stignu oni koji idu peške ili biciklom.
Šta kažu građani?
„Stignem pred kraj radnog vremena, ako krenem u cik zore“, napisao je u komentaru direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi.
Mnogi čitaoci su se požalili na gužve u saobraćaju i preopterećenost gradskih ulica automobilima.
„Od Konjarnika do Batajnice i nazad, tri do četiri sata dnevno. Malo manje vozom, ali ide na sat vremena, pa mi se često ne uklapa“, primetila je jedna čitateljka.
Neki čitaoci, međutim, suočavaju se sa mnogo ozbiljnijim izazovima. Jedna čitateljka otkriva da radi na dva mesta, jedno je udaljeno 204 kilometra od njene kuće, a drugo je deset minuta pešaka.
„Ljudi se obično šokiraju kad čuju za ovaj prvi posao, ali kad se sabere – nedeljno zapravo provedem u prevozu manje nego mnogi koji svaki dan idu sa jednog kraja Beograda na drugi!“, napisala je ona.
Slična situacija je i sa putnicima iz udaljenih opština poput Barajeva, gde je, prema rečima jedne čitateljke, potrebno „minimalno tri sata za odlazak i povratak“.
Uticaj rušenja Starog savskog mosta
Najava vlasti glasi da će Stari savski most biti zatvoren od 1. novembra, a da će uklanjanje započeti početkom 2025. godine. Da li će, ako se sve bude zbilo tim radom, to uticati na povećanje gužve u saobraćaju i kako?
Docentkinja na Saobraćajnom fakultetu Stamenka Stanković za novi broj „Vremena” ističe: „Gledali smo broj kretanja stari deo grada – novi deo grada i raspodelu po mostovima. Na Starom savskom mostu nije bilo ni desetak posto kretanja. Ali, problem je što su i Brankov most i Gazela na kapacitetu u vršnom satu (drugim rečima, svaki dodatni automobil predstavlja problem), to su dugačke kolone i stoji se u mestu. Šta će se desiti sa generalno malim brojem vozila koji koristi Stari savski most? Oni će se raspodeliti na ova dva mosta i, eventualno, Most na Adi, ali on ne predstavlja odgovarajuću alternativu ovom mostu. Što znači – imaćete samo produženo vreme zagušenja u saobraćaju”.
U novom broju „Vremena”, od četvrtka 24. oktobra, čitajte o tome koja su rešenja za sve češći saobraćajni kolaps u prestonici. Ili se pretplatite na štampano ili digitalno izdanje.


Umesto objektivnog vrednovanja rada, težište je preneto na pregovore o visini koeficijenata, ocenio je Fiskalni savet


Cilj okupljanja je podsećanje da zaborav vodi ponavljanju zločina i da je sećanje na žrtve neraskidivo povezano sa savremenom borbom za slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo, naveli su niški studenti


Zaštitnik građana Zoran Pašalić će pribaviti potrebne informacije i dokumentaciju radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi sa smrću devojčice koja je umrla nakon rutinske operacije trećeg krajnika u bolnici u Čačku


Ka Požarevcu se, umesto obećanom brzom saobraćajnicom, još ide naokolo kroz selo Vranovo pa kad se stigne. A predsednik Vučić bizarno krivi „blokadere“


Pitanje uredničke nezavisnosti Juronjuza našlo se u centru pažnje nakon intervjua sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, u kojem su izostala ključna pitanja o protestima, demokratskom nazadovanju i odnosima sa Moskvom, dok istraživanje Euraktiva ukazuje na sve dublje političke i poslovne veze ove medijske kuće sa vlastima u regionu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve