img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Digitalno nasilje

Osvetnička pornografija u Srbiji: „Pa što se slikala“

19. oktobar 2024, 12:04 Iva Manojlović/DW
Foto: Jean François Ottonello/picture alliance/dpa/MAXPPP
Copied

Osvetničkom pornografijom uništavaju se životi žena i devojaka, institucije ostaju gluve, a društvo i dalje odbija da razume razmeru posledica ovog problema. Zašto nema jedinstvene osude i do kada će žrtva biti kriva?

Neovlašćeno deljenje eksplicitnih fotografija bez pristanka, poznatije kao osvetnička pornografija, gorući je problem u Srbiji.

Ipak, osim aktivistkinja za ženska i ljudska prava, čini se da se ovim problemom malo ko bavi, piše Dojče Vele.

Nadležni mahom ćute dok se u grupama na mreži Telegram svakodnevno razmenjuju fotografije dece, žena i devojaka. Na to, prečesto se čuju komentari u kojima se krivica svaljuje na žrtvu i nehajno pita „pa što se slikala?“

Nedozvoljenom distribucijom i prodajom ovih fotografija narušava se intima devojaka i žena, kalja njihov ugled u društvu i ugrožava dostojanstvo. Ali, osim po društveni status, ovo može imati dalekosežne posledice i po njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Kako društvo doživljava problem osvetničke pornografije i da li razume razmeru njegovih posledica?

Šta je osvetnička pornografija?

Osvetnička pornografija je oblik rodno zasnovanog nasilja, čije su žrtve u 90 odsto slučajeva žene.

Evropski institut za rodnu ravnopravnost definiše je kao pornografiju bez saglasnosti, koja podrazumeva onlajn distribuciju seksualno eksplicitnih fotografija ili snimaka, bez pristanka osobe prikazane na slikama.

Počinioci ne moraju uvek biti (bivši) partneri, slike mogu biti dobijene i hakovanjem računara, telefona ili naloga na društvenim mrežama, a cilj je da se žrtvi nanese šteta u realnom životu.

Sagovornice DW saglasne su da je upotreba ovog termina česta i ujedno neadekvatna, te da se kroz njegovu ustaljenu upotrebu najbolje opisuje kakav odnos društvo ima prema ovom problemu.

„Ta terminologija podrazumeva da je žena nešto uradila i da se on njoj sveti, što znači da je deo odgovornosti na njoj“, objašnjava Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).

Žene sa Balkana u raljama Telegram grupa

Tromesečno istraživanje Telegram grupa, koje su sprovele osnivačice Udruženja „OsnaŽene“, pokazalo je da se u ovim grupama, koje broje nekoliko desetina hiljada članova, na dnevnom nivou razmenjuje incesna, dečija i osvetnička pornografija.

Situacija je dodatno otežana sve češćom upotrebom „dipfejka“ (deepfake) – fotografija i video snimaka generisanih veštačkom inteligencijom, gde se menjanjem lika ili glasa osobe stvara lažni sadržaj, kojim se povređuje nečija privatnost.

Nikolina Tomašević iz Udruženja „OsnaŽene“ kaže da, uprkos stravičnim dokazima do kojih su došle, većinski deo društva i dalje okrivljuje žrtve i smatra da je sama kriva jer se slikala ili slala fotografije.

Napominje da ljudi nisu svesni psiholoških i fizičkih posledica koje ovi slučajevi mogu ostaviti po žrtvu.

„Ljudi često objektivizuju žrtvu. Ako je ona devojka koja je bila obučena od glave do pete, išla u crkvu, onda ona zavređuje empatiju. Ako je pak obukla kratku suknju, ona je svojim izgledom i načinom oblačenja izazvala nasilnika da reaguje i zaslužuje da postane žrtva“, kaže Tomašević za DW.

„To mi je uništilo život“

Članice Autonomnog ženskog centra su početkom godine, peticijom „Zakuni se u zakon“, od institucija zatražile da osvetnička pornografija bude uvrštena u Krivični zakonik kao krivično delo. Za razliku od Srbije, susedne Hrvatska i Crna Gora već imaju takvo krivično delo.

Za manje od mesec dana prikupile su više od 20.000 potpisa, što je pokazalo da postoji deo društva koji to vidi kao problem i zahteva promene.

„To su najčešće mlade devojke, srednjoškolke, studentkinje – nova generacija koja je osvešćena i neće da trpi. U toj grupaciji su i žene koje su preživele taj vid nasilja, kao i mladi roditelji, pre svega ženske dece, koji prepoznaju kakav je svet u kojem njihove ćerke odrastaju i žele neku promenu“, ističe Pavlović iz AŽC-a.

Ipak, naišle su i na veliki broj komentara kojima se odgovornost prebacivala na same devojke i žene kojima se to desilo, što ukazuje „da se ne razumeva zašto je to nasilje“.

„Srž problema je mržnja prema ženama (mizoginija) i patrijarhalno vaspitanje koje je sa time povezano, ali i iščašeni i pervertirani osećaj odgovornosti, na više nivoa društva“, objašnjava Pavlović za DW.

Ona dodaje da su to „uglavnom mladi ili stariji muškarci, koji i dalje smatraju da žena ne treba da bude seksualno biće, već da bude na raspolaganju da zadovoljava njihove potrebe“.

Nereagovanje nadležnih kao šablon

Iako su članice „OsnaŽenih“ sve dokaze još pre nekoliko meseci predale nadležnom Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, još uvek ništa nije preduzeto.

Time se šalje poruka da ovo nije ozbiljan problem, te da, iako veliki deo društva zahteva promenu, „institucije odbijaju da se njime bave, umanjuju ga. Time poručuju svim ženama da one nisu važne i da problemi koje imaju od ranog uzrasta njima nisu bitni“, kaže Pavlović.

„Institucije su trome, ukorenjene u predrasude i čine ih ljudi koji su i sami deo društva koje obitava u patrijarhalnim matricama.“

Kako Tomašević iz „OsnaŽenih“ objašnjava, još je opasnije što društvo, zbog nereagovanja institucija, „počinje da normalizuje takvo ponašanje“.

Šta dalje?

Pavlović pojašnjava da je pred državom i društvom mnogo posla, te da ovaj problem iziskuje institucionalne promene. Ali i primenu zakona.

„Uzalud je imati zakon koji se neće primenjivati ili ukoliko žene koje odu da prijave to delo nailaze na podsmeh, uvrede i neverovanje“, objašnjava ona.

Ističe da je društvu potrebna „promena diskursa o seksualnosti – da budu jasni pojmovi seks, seksualnost, pristanak, užitak, rodne uloge, stereotipi“, te da se te teme na vreme, i način primeren različitim uzrastima, otvaraju kroz obrazovni sistem.

„Mislim da je to jedino što može da dovede do novih generacija koje su osvešćenije i više poštuju žene“, zaključuje članica AŽC-a.

 

Tagovi:

Autonomni ženski centar Nasilje Osvetnička pornografija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Putnički voz Soko na stanici

Brzi voz Beograd-Budimpešta

17.jul 2026. B. B.

Peter Mađar: Putnički saobraćaj na pruzi Budimpešta-Beograd za najviše dva meseca

Mađarski ministar saobraćaja David Vitezi trebalo bi uskoro da poseti Srbiju i da sa srpskim vlastima razgovara o usklađivanju signalno-sigurnosnih sistema na pruzi Budimpešta–Beograd

Hitna pomoć

Trovanje hranom

16.jul 2026. I.C.

U Leskovcu hospitalizovano 15 dece zbog trovanja salmonelom u lokalnoj brzoj hrani

U Opštoj bolnici u Leskovcu na bolničko lečenje je primljeno 15 dece zbog trovanja salmonelom nakon što su konzumirala testeninu u jednoj lokalnoj brzoj hrani

Prosveta

16.jul 2026. Marija L. Janković

Bebe i prvake ne može da čuva AI: Bolje biti učitelj nego nastavnik

Mladi u Srbiji bi pre bili bili vaspitači u vrtiću ili učitelji nego nastavnici, pokazuju rezultati upisa na fakultete. Da li je učitelj ponovo postao cenjena i plaćena profesija?

Akvarijum kod Ušća

Zaštita životne sredine

16.jul 2026. M. L. J.

Ističe rok za žalbu protiv gradnje na Ušću: Ekolozi zovu građane u pomoć

Građani samo još danas i sutra (16. i 17. jul) mogu da se žale na odluku grada Beograda, prema kojoj za projekat izgradnje Javnog akvarijuma nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu. Ekološko udruženje "Polekol" zove građane u pomoć

Istraživanje

16.jul 2026. Jelena Kozbašić/Klima101

Srbija na evropskom začelju po očuvanju životne sredine

Objavljena je rang lista 177 zemalja na osnovu indeksa učinka u zaštiti životne sredine. Kako se kotira Srbija?

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure