
Evropska unija
Da li EU prelazi na „ratnu ekonomiju“?
Evropska unija se nedavno pokrenula zbog slabljenja podrške SAD Ukrajini, NATO-u i Evropi uopšte. Da li se EU okreće ratnoj ekonomiji
Nobelova nagrada za fiziku ove godine pripala je Džonu Dž. Hopfildu sa Univerziteta Prinston i Džofriju E. Hintonu sa Univerziteta u Torontu
Naučnici Džon Dž. Hopfild sa Univerziteta Prinston i Džofri E. Hinton sa Univerziteta u Torontu dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku za svoja temeljna otkrića i izume koji omogućavaju mašinsko učenje sa veštačkim neuronskim mrežama.
„Naučni napreci ovogodišnjih laureata stoje na temeljima fizičke nauke. Oni su pokazali potpuno novi način na koji možemo da koristimo kompjutere da nam pomognu i vode nas u hvatanju u koštac sa mnogim izazovima današnjeg društva“, navodi se u saopštenju Nobelovog komiteta.
Zahvaljujući njihovom radu, čovečanstvo sada ima novi alat koji može da koristi. Mašinsko učenje zasnovano na veštačkih neuronskih mrežama donosi revoluciju u nauci, inženjerstvu i svakodnevnom životu.
Mašinsko učenje je već na dobrom putu da omogući velike proboje ka građenju održivog društva, poput identifikovanja novih funkcionalnih materijala.
„Način na koji će se duboko učenje veštačkih neuronskih mreža koristiti u budućnosti zavisiće od toga kako mi kao ljudi odlučimo da koristimo ovaj izuzetno potentan alat, koji je već sada prisutan u mnogim aspektima života“, ističe komitet za dodelu Nobelove nagrade za fiziku.
Džofri Hinton sa Univerziteta u Torontu koristio je mrežu koju je razvio njegov kolaureat Džon Hopfild kao temelj za potpuno novu neuronsku mrežu – Bolcman mašinu. Ona može da nauči da prepoznaje karakteristike elemenata u bilo kojoj vrsti podataka.
BREAKING NEWS
The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2024 #NobelPrize in Physics to John J. Hopfield and Geoffrey E. Hinton “for foundational discoveries and inventions that enable machine learning with artificial neural networks.” pic.twitter.com/94LT8opG79— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 8, 2024
Šta su veštačke neuronske mreže?
Želeći da oponašaju mozak i razumeju način na koji funkcioniše, naučnici su razvili prve veštačke neuronske mreže.
Inspirisane bioloških neuronima u mozgu, veštačke neuronske mreže su velike kolekcije „neurona“, odnosno čvorova, povezanih sa „sinapsama“, odnosno spojnicama, istreniranih da obavljaju određene zadatke.
Veštačka neuronska mreža može da obrađuje informacije koristeći čitavu mrežnu strukturu.
Evropska unija se nedavno pokrenula zbog slabljenja podrške SAD Ukrajini, NATO-u i Evropi uopšte. Da li se EU okreće ratnoj ekonomiji
Liderki ekstremne desnice u Francuskoj Marin le Pen sud je zabranio da se kandiduje za javnu funkciju. Ima pravo na žalbu, ali to praktično znači da je izbačena iz predsedničke trke 2027. godine
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je da je palestinski pokret prihvatio novi predlog o prekidu vatre u Pojasu Gaze koji su predstavili posrednici, pozivajući i Izrael da ga prihvati
Broj poginulih u snažnom zemljotresu u Mjanmaru porastao je na više od 1.000, pošto je više tela izvučeno iz ruševina zgrada koje su srušene
Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi optužen je da je njegovu predsedničku kampanju nelegalno finansirao pokojni libijski predsednik Moamer el Gadafi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve