img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Javne finansije

Ekonomista za „Vreme”: Šta znači što Srbija konačno ima „investicioni rejting“

07. oktobar 2024, 12:27 Sanja Zrnić
Foto: Freepic/pvproductions
Uvođenje evra nije svuda prošlo glatko
Copied

Srbija je dobila novi investicioni kreditini rejting. Ekonomista Saša Đogović objašnjava za „Vreme” šta to tačno znači za privredu i građane

Rejting agencija „Standard end Purs (S&P)“ je podigla dugoročni državni rejting Srbije za jedan stepen više: sa neivensticionog „BB+“, na investicioni „BBB-„, navodi se u saopštenju koje je prenela agencija privrednih vesti „Blooomberg“.

Rejting „BBB“, najniži u grupi investicionih, kako objašnjava „Standard end Purs“, znači da „obveznik ima adekvatan kapacitet da ispuni svoje finansijske obaveze. Međutim, verovatnije je da će nepovoljni ekonomski uslovi ili promenljive okolnosti dovesti do oslabljenog kapaciteta obveznika da ih ispuni“.

Pozitivan iskorak

Srbija je do sada bila u kategoriji špekulativnih, odnosno „džank” obveznica, koje su se smatrale rizičnim.

Ekonomista Saša Đogović kaže za „Vreme” da ova ocena, iz makroekonosmkog aspekta govori o tome da su javne finansije pod kontrolom.

„U tom smislu smo prešli granicu špekulativne zone u zonu investicionog ranga”, kaže Đogović.

To znači, dodaje, da se će Srbija imati mogućnost da se zadužuje po nižim stopama jer će premija rizika biti niža.

„Pri tome će biti širi spektar onih koji će, recimo, poželeti da dođu u posed državnih hartija od vrednosti”, kaže Đogović.

Na taj način, objašnjava, se otvara mogućnost Srbiji da ostvari određene uštede u svom budžetu, što će delovati dodatno ohrabrujuće za sam budžet Republike Srbije.

„U svakom slučaju to je pozitivan iskorak jer se prvi put dešava da je Srbijia prešla u zonu investicionog ranga, kreditnog rejtinga. Tako da ovo može imati povoljne efekte na ukupnu privrednu dinamiku.

Jer ta sredstva koja će ostati od zaduživanja po nižoj kamaptnoj stopi, mogu se iskoristiti u neke druge svrhe. Recimo za nove investicione projekte ili za određena socijalna davanja”, kaže Đogović.

„Mnogo toga zavisi od pregovora sa MMF-om”

Sa druge strane, sagovornik „Vremena” napominje da Srbija po drugoj rejting agenciji „Fič” i dalje nije zakoračila u tu sferu investicionog ranga.

„U toku su pregovori sa MMF-om pa ćemo videti kako će oni oceniti ovo produbljivanje fiskalnog deficita rebalansa budžeta sa 2, 2 na 2, 9 odsto BDP-a i kako će dalje pregovori teći”, kaže Đogović.

Podseća i da se sad priprema budžet za 2025. godinu i dosta zavisi od tih pregovora kakvu će konstrukciju imati.

„Da li će ići u pravcu spuštanja fiskalnog deficita ili njegovog zadržavanja na ovom nivou. MMF je vrlo osetiljiv na podizanje, jer to povećava i socijalna očekivanja i nivo zaduženosti u zemlji, te su tu vrlo obazrivi i rigorozni”, kaže Đogović.

Ukoliko pregovori budu imali negativan eho, ovaj investicioni rang ne bi mogao biti zadržan.

„Ja računam da će doći do određenog kompromisnog rešenja MMF-a i Vlade. Jer nam ovo otvara vrata da i ‘Fič’ krene stazama ’Standard end Purs-a’”, kaže Đogović.

Šta nam govore primeri iz regiona?

Agencija „Standard end Purs” je 13. septembra povisila investicioni rejting Hrvatske sa „BBB+“ na „A-“, što je najviša ocena koju je zemlja ikada dobila.

Đogović za „Vreme” objašnjava da je Hrvatska članica EU i NATO saveza što joj daje vetar u leđa da dostigne taj nivo „zelene zone”.
To važi i za druge zemlje iz regiona koje su članice EU i NATO saveza, dok Srbije nije.

„U tom smislu semože reći da sam ulazak Srbie u EU ne podrazumeva da Srbija bude članica NATO saveza, ali da može da bude pouzdan partner u bezbednosnom smilu, zbog ove ocene”, kaže Đogović.

On objašnjava da ova ocena znači da se Srbija smatra pouzdanim političkim partnerom i zemljom koja nema izraženih političkih turbulencija, koje bi mogle da ugroze javne finansije ili postojeće ekonomske tokove.

„Makropodaci govore da se inflacija stišava, da je javni dug pod kontrolom u odnosu na BDP, da postoji njegova rastuća dinamika, rekordan nivo ukupnih deviznih rezervi i stabilan devizni kurs.

To ukazuje na punu kontrolu javnih finasnija i ekonomskih tokova u zemlji”, kaže Đogović.

Vreme će pokazati opravdanost investicija

Kada je reč o dugoročnoj porceni, tek za nekoliko godina će moći da se vdi da li će trenutne investicije doneti nove vrednosti budžetu Republike Srbije.

„Ukoliko su na primer, investicije kvalitativno loše urađene i ne budu rentabilne u nekom srednjeročnom periodu, Srbija može ponovo da uđe u špekulativnu zonu. Jer, ukoliko BDP počne da ‘koči’ u dinamici rasta, ako nove investicije nisu odskočna daska za nastavak bar umerenog privrednog rasta, onda postoji bojazan da javni dug neće biti pod kontrolom i narušava se postojeća percepcija”, kaže Đogović.

To ostaje da se vidi jer, kako kaže, mi za sada ne znamo ekonosmkosku opravdanost ulaganja u Nacionalni stadion ili EXPO posle 2027. godine.

„Tako da bih od tog perioda pa nadalje stavio upitinik na to kako će se održavati stvari u vezi sa ukupnim rastom BDP-a i opserviranjem javnog duga zemlje”, kaže Đogović.

Šta je investicioni kreditni rejting

Kreditni rejting države odražava procenu njene sposobnosti da ispunjava svoje finansijske obaveze, odnosno da otplaćuje svoje dugove.

Kao takav, kreditni rejting je jedan od ključnih pokazatelja za investitore prilikom donošenja odluke da ulože u određenu zemlju, bilo da se radi o otvaranju fabrike (strane direktne investicije) ili o kupovini državnih obveznica (portfolio investicije)

Tako, viši kreditni rejting predstavlja veću sposobnost države da vraća svoje dugove i manji rizik za investitore. Pozitivni efekti višeg rejtinga su veći priliv investicija i niži troškovi zaduživanja države.

Skala kreditnih rejtinga obuhvata 22 različita nivoa rejtinga, pri čemu ih uopšteno možemo podeliti u dve osnovne grupe – rejtinzi investicionog ranga (Investment Grade), koji obuhvataju 10 najviših nivoa rejtinga i rejtinzi neinvesticionog ranga (Non-investment Grade), koji obuhvataju 12 nižih nivoa rejtinga.

Tagovi:

Javni dug Javne finansije Investicioni rejting Ekomonija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Nuklearka

31.jul 2026. M. L. J.

Tražićemo inženjere za nuklearku: Prva nuklearna elektrana u Srbiji 2040. godine

Prvu nuklearnu elektranu Srbija bi mogla da dobije posle 2040. godine, a u godinama pred nama naša zemlja mora da bude spremna u institucionalnom, regulatornom i stručnom smislu za izbor tehnologije, istakla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

Grejanje

31.jul 2026. R. V.

Od drva do toplotne pumpe: Koje će grejanje biti najjeftinije predstojeće zime

Struja će poskupeti na jesen, a ni pelet više nije povoljan. Stručnjaci sve više apeluju da domaćinstva ulože u izolaciju, da bi kroz par godina imali osetno povoljnije grejanje

Voz

31.jul 2026. R. V.

Zašto su obustavljeni vozovi na pruzi Niš – Beograd

Od juče popodne u prekidu je saobraćaj na niškoj pruzi i vozovi ne saobraćaju

Naftna industrija Srbije

Naftna industrija Srbije

31.jul 2026. M. L. J.

NIS zaradio od prodaje nafte, ali prodao za trećinu manje avio-goriva nego 2025.

Naftna industrija Srbije završila je prvih šest meseci 2026. sa značajno boljim rezultatom nego lane. Prodao je 29 odsto manje avio goriva zbog uvođenja sankcija, navodi se u izveštaju. Broj zaposlenih smanjen je za 400

Devize, evri

Poslovi

31.jul 2026. I.M.

Koja su trenutno dva najtraženija zanimanja u Srbiji?

Iako za dva zanimanja postiji prava jagma u Srbiji i poslodavci ne štede novac da te radnike plate, prosto ih nema dovoljno

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure