img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Usud Titovog groba

Šapićeva “kvalitetna” ekshumacija Josipa Broza Tita: Bez glogovog koca u slavu Vučić Aleksandra

18. septembar 2024, 08:44 Davor Lukač
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Okupljanje ispred Kuće cveća na dan Titove smrti
Copied

Kao što je 1991. Vojislav Šešelj sa sve glogovim kocem zamajavao javnost da će da ekshumira Tita iz “Kuće cveća”, tako to danas čini Aleksandar Šapić samo bez oruđa protiv vampira. Pod Aleksandrom Vučićem ipak se napredovalo u modernizaciji radikalskih opsenatorskih poduhvata

Šta povezuje doktore nauka Vojislava Šešelja i Aleksandra Šapića, osim Aleksandar Vučić koji je prvom bio potčinjeni, a drugom je šef? Josip Broz Tito i izmeštanje njegovih posmrtnih ostataka iz „Kuće cveća“ na Dedinju.

Foto: Vladimir Šporčić/Tanjug
Glavni ekshumator Srbije: Aleksandar Šapić / Foto: Vladimir Šporčić/Tanjug

Za razliku od Šešelja koji je 4. maja 1991. godine nosio glogov kolac „da probije vampira i najvećeg zlikovca  i zločinca u istoriji srpskog naroda“, Šapić kaže da će grad Beograd, čiji je gradonačelnik, i on lično pomoći da se obavi „kvalitetna ekshumacija“. Dakle, bez glogovog koca, doduše, i on je, poput Šešelja, Broza nazvao zlikovcem, optužio ga da je pucao na Dražu Mihailovića u Prvom svetskom ratu na Ceru i Kolubari i konstatovao da je izmeštanje groba iz Muzeja Jugoslavije, u čijem sklopu je „Kuća cveća“, važno za srpski narod i državu, „da se jednom za svagda raskrsti sa boljševizmom i komunizmom koji je bio poguban za srpski narod u poslednjoj Jugoslaviji“.

Sa glogovim kocem na Kuću cveća

A šta se dešavalo tog 4. maja 1991. godine? Šešelj je, koristeći „nacionalno buđenje“ u Srbiji koje je potaknuo Slobodan Milošević, a sigurno ne bez prećutne dozvole Slobe i Službe, organizovao skup ispred „Kuće cveća“ koji je danima najavljivao. Njegove pristalice, novokompovani četnici dirnuti tim nacionalnim patosom, došli su tamo misleći da će „vojvoda“ stvarno da ih povede da se to uradi. Bila je jedna od prvih velikih obmana sarajevskog marksiste, ostale će tek uslediti, a traju i do danas, bilo da ih sprovodi on ili njegov najbolji „šegrt“ Aleksandar Vučić.

VOJISLAV SESELJ
Prvobitni ekshumator: Vojislav Šešelj / Foto: Rade Prelić/Tanjug

Skupili se tamo „četnici“, maše se srpskim zastavama, glogovim kocem, Šešelj se penje da drži govor. Iza njega sa crnom šajkačom i kokardom stoji „vojvoda za branje kukuruza“ (tako ga je Šešelj kasnije nazivao) Siniša Vučinić, po nalogu Službe desničar ili levičar, kako mu se naredi (sad je član SNS-a).

„Srpska radikalna stranka i njeni kolektivni članovi Srpski četnički pokret i Srpski kulturni klub pre dva meseca su javno uputili zahtev aktuelnom jugoslovenskom komunističkom režimu da se grob najvećeg zlikovca i zločinca u istoriji srpskog naroda Josipa Broza Tita pod hitno seli iz Beograda. Pokrenuta je inicijativa u hrvatskom Saboru da se posmrtni ostaci zlikovca i zločinca sele iz Beograda za Kumrovec… Mi ćemo zato pokazati još malo strpljenja. Ali ih upozoravamo da naše strpljenje nije beskrajno. Mi nećemo srpske omladince voditi da jurišaju na policiju i na srpske mladiće u vojničkim uniformama koji su okružili zlikovca i zločinca Josipa Broza Tita“, rekao je tada Šešelj, praćen frenetičnim reakcijama. Iz mase su se čuli uzvici “tako je!”, govor su pratili buran aplauz i mahanje glogovim kocem.

Foto: FoNet
Titov grob u „Kući cveća“ / Foto: FoNet

Mnogo godina kasnije Šešelj je objasnio suštinu svoje prevare: „Kada smo onda doneli glogov kolac na Titov grob, to je bila demonstracija toga da to zlo mora da ode iz Srbije! Naravno da sam imao hrabrosti, ali ne možete glogovim kocem da probijete granitni grob. Bila je to simbolika i tada smo uspeli da srušimo kult o Titu“.

Pričao je Šešelj te 1991. i kasnije, u sklopu svojih nastupa po medijima, da su stotine vojnih specijalaca i komandosa došle da spreče njegov pokušaj da iskopa Tita, da su u njega bili upereni mitraljezi, bila spremna oklopna vozila.

Šešeljeva sprdačina

O tim njegovim obmanama je pre godinu dana u intervjuu za „Vreme“ svedočio tadašnji major i komandant elitnog Prvog gardijskog bataljona vojne policije Branislav Kavalić čija jedinica je, pored ostalog, tog dana obezbeđivala i „Kuću cveća“.

„To je bila smejurija i sprdačina, znali smo da Šešelj to radi samo zbog predstave, kao što je i sve kasnije radio. Ali, mi smo morali obezbediti čuvani objekat. Rasporedim jedno odeljenje podoficira unutar ‘Kuće cveća’, a onda vod vojnika stavim u kamion i da kruži okolo. Izađe iz kasarne na jedan ulaz, a vrati se na drugi. I tako nekoliko puta. Onda zamenim tablice, da se ne vidi da je isti kamion, pa opet. I Šešelj potom priča kako su stotine vojnih specijalaca i komandosa došle da mu spreče pokušaj da iskopa Tita.”

Šešeljevu floskulu da se ne napadaju „srpski mladići u vojničkim uniformama“, koja mu je služila kao opravdanje da odustane od akcije koju nije ni planirao, Kavalić je demantovao brojkama: u borbenom delu bataljona kojim je komandovao bilo je najviše Hrvata, nešto manje Srba, potom su bili muslimani, Makedonci i Jugosloveni. U elitnoj četi za protivteroristička dejstva bilo je najviše muslimana, zatim Hrvata, pa tek onda Srba.

Zamajavanje javnosti

Zašto Šapić sada sve ovo radi, sigurno ne na svoju ruku, nego po dogovoru sa Aleksandrom Vučićem i njegovim propagandnim timom?

Naslovne strane novina su u utorak bile pune Šapićeve ekshumacije Tita, u jutarnjim programima televizija vrtela se ta tema, dovođeni su gosti da komentarišu naum gradonačelnika Beograda, a sve je to sa jednim ciljem – da se skrene pažnja sa važnih stvari, poput potpune predaje severa Kosova u ruke Prištine, štrajka prosvetnih radnika, protesta protiv iskopavanja litijuma …

ALEKSANDAR VUCIC, ALEKSANDAR SAPIC
Šef i gradonačelnik: Aleksandar Vučić i Aleksandar Šapić / Foto: Jadranka Ilić

U tu svrhu prvo je u javnost pušteno ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka o kome se danima „raspreda“, usledili su „Kuća cveća“ i spomenik Draži Mihailoviću na Terazijama uz sve „neslaganje“ socijalista – veštački fingiran sukob u vladajućoj koaliciji da bi i opozicioni mediji bili „upregnuti“. Uslediće verovatno „ribanje“ direktora zdravstvenih ustanova zbog velikih listi čekanja i malog broja operacija koje se izvode za koje je tobože odgovoran ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Onda će u petak biti „veličanstveni“ prikaz sposobnosti Vojske Srbije na aerodromu Batajnica. Dežurne analitičarske snage su već spremne za to, čekaju kao zapeta puška, imali su već i „generalnu probu“ nastupa na televizijama, ali ih je loše vreme omelo, pa je „vojni miting“ sa nedelje pomeren za petak.

Tagovi:

Vojislav Šešelj Aleksandar Šapić Josip Broz Tito Kuća cveća Ekshumacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Narodna skupština

Izborni zakoni

22.april 2026. Bojan Bednar

Režim menja samo one izborne zakone koji „najmanje bole“

Iako su predlozima izmena i dopuna seta izbornih zakona formalno ispoštovane preporuke ODIHR-a, opozicija upozorava da o izmenama ključnih zakona kojima bi bile sprečene manipulacije izbornim rezultatima nema ni slova

Republički zavod za zaštitu spomenika kulture

Upad policije

22.april 2026. S. Ć.

Smičiklas za „Vreme”: UKP vrši direktnu represiju na zaposlene Republički zavod za zaštitu spomenika kulture

Upad pripadnika Uprave kriminalističke policije u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture je direktna represija nad zaposlenima, kaže za „Vreme“ docent Fakulteta primenjenih umetnosti Nemanja Smičiklas

Direktor N1

Mediji

22.april 2026. Nemanja Rujević

Brent Sadler za „Vreme“: Ne radimo po instrukcijama vlasti, hoću samo profesionalizam

Britanski novinar Brent Sadler je kao urednik i direktor zadužen za N1, Novu S, Danas i Radar. A tamo je stanje napeto. Sada Sadler za „Vreme“ javno govori o škakljivim temama

Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Medicinski fakultet

22.april 2026. Marija L. Janković

Optuženi za krađu izbora: Čime se sve bavi organizacija „Medicinski krug“

„Medicinski krug“ od osnivanja prate nepravilnosti, ali i podrška Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. To je organizacija koja je optužena da je „bliska režimu“ i da je pokrala izbore na Medicinskom fakultetu

Policijska brutalnost

Policija

21.april 2026. B. B.

Na koje sve načine Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima ugrožava ljudska prava

Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima može da dovede do značajnog urušavanja zaštite ljudskih prava u Srbiji

Komentar
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure