Zapad se udvara albanskom premijeru Ediju Rami dok ga njegovi protivnici optužuju da je Albaniju pretvorio narko-državu, korumpiranu do srži, piše nemački nedeljnik "Špigel"
„Već jedanaest godina Albaniju vodi i predstavlja Edi Rama (60), grmalj od čoveka skromnih manira koji državne goste dočekuje u patikama, a novinare i bos. Kasni potomak socijalističke buržoazije, visokog obrazovanja, bivši košarkaški reprezentativac, priznati likovni umetnik“, piše reporter Valter Majer za nedeljnik „Špigel“, a prenosi Dojče vele (DW).
EDI RAMA I ALEKSANDAR VUČIĆKolege sa Zapadnog Balkana: Edi Rama i Aleksandar Vučić / Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Za mnoge na Zapadu, Rama je kosmopolitsko lice Albanije, piše „Špigel“. Neretko je „zvezda“ na raznim manifestacijama na koje ga pozivaju političari na vlasti u zemljama EU, uključujući i Nemačke.
„Čak je i američki državni sekretar Antoni Blinken u februaru došao u Tiranu i pohvalno govorio o ‘Ediju’, pre svega o njegovoj reformi pravosuđa: ‘Korumpirani političari sada odgovaraju za svoje postupke. Članovi organizovanog kriminala idu u zatvor i gube svoju imovinu. To je velika promena.’“
Rama: „U svakoj šumi ima svinja“
Međutim, u poslednjem godišnjem izveštaju (za 2023. ) Stejt departmenta na čijem je čelu Blinken, piše drugačije: „Korupcija postoji u svim sektorima i na svim nivoima vlade.“
Kako je moguće, pitao je Ramu italijanski novinar u junu, da su mnogi iz njegovog najbližeg okruženja ukljujući i ministre uhapšeni zbog korupcije, a samo on ostaje na funkciji? Hladan odgovor albanskog premijera je bio: „U svakoj šumi ima svinja.“
Belgium EU Albania North MacedoniaVesela skupina: Ursula fon der Lajen sa liderima sa Zapadnog Balkana / Foto: AP Photo/Virginia Mayo
Kako navodi „Špigel“, nekoliko istražitelja im je potvrdilo da „na najvišem nivou vlasti postoje kontakti sa organizovanim kriminalom“. „Počelo se sa kanabisom, ali se posao razvio u trgovinu tonama kokaina, Albanci su se povezali sa kalabrijskom Ndrangetom i latinoameričkim kartelima“, stoji u tekstu.
Zemlja u kojoj je bilo opasno slušati Bitlse
Suočen sa optužbama „Špigela“, premijer Albanije „kasno uveče zove novinara i pokušava da utiče na izveštavanje: smatra optužbe neosnovanim, uvredljivim i neopravdano štetnim po ugled njegove zemlje“.
Albanija je, kaže Rama, bila izolovana diktatura, „Severna Koreja Evrope, gde je krajem osamdesetih bilo opasno slušati Bitlse. Zato tvrdim da smo, u apsolutnom smislu, u ovih 30 godina postigli više nego bilo koja druga evropska zemlja.“
Statistike govore drugačije, piše „Špigel“, navodeći da je Albanija, zbog masovnog iseljavanja, spala na 2,8 miliona stanovnika te da je skoro trećina mladih nezaposlena.
Što je Rama popularniji u inostranstvu, to više raste bes u zemlji koji se ogleda na uličnim demonstracijama, a i u njegovoj neposrednoj blizini, piše dalje „Špigel“.
Oni iz njegovog najužeg kruga, koji mnogo znaju i mnogo bi rizikovali, govore samo pod uslovom da im se ne otkriva ime – kao ovaj bivši član vlade koji kaže:
„Spajanje političkih i medijskih interesa sa interesima kriminalaca i oligarha, tako funkcioniše sistem Edija Rame. Sve to se dešava uz blagoslov EU i SAD. Nema nijedne javne nabavke koja ne završi u njegovom širem krugu. U suštini, Rama je celu zemlju uvukao u kriminal. Albanija je primer korupcije, a ipak je Ramina lukavost dovela do toga da ga na Zapadu priznaju.“
Dugogodišnji „blagajnik“ se sklonio u Švajcarsku
Novinar „Špigela“ je našao i one koji su bili spremni da govore ne skrivajući svoj identitet, ali nisu više u Albaniji. Kao Arben Ahmetaj, koga u Tirani smatraju „blagajnikom“ i ključnom figurom u Raminom sistemu vladavine.
„Špigel“ je s Ahmetajem razgovarao u Luganu, u Švajcarskoj, gde se sada nada političkom azilu.
„Nisam spreman da budem premijerov žrtveni jarac. Iskoristio je reformu pravosuđa, koju su finansirale SAD i EU, sada koristi pravosuđe protiv svojih političkih protivnika i svih koji se suprotstave njegovoj želji za moći“, kaže Ahmetaj koji je pre nego što ga je Rama smenio bio potpredsednik vlade.
On potvrđuje nalaze istražitelja prema kojima je Albanija za vreme Ramine vladavine postala narko-država:
„Poplava zemlje kanabisom od 2014. do 2017. bila je skrivena ekonomska agenda premijera“, tvrdi ovaj čovek.
Uspon organizovanog kriminala, koji je time bio podstaknut, u velikoj meri je promenio albansku ekonomiju i društvo: „Rama veruje da i dalje kontroliše kriminalno okruženje, ali zapravo već dugo ono kontroliše njega“, kaže Ahmetaj.
Bivši potpredsednik vlade dodaje: „Nemam pojma zašto Evropljani ne žele da vide šta se događa u Albaniji. Imaju odlične obaveštajne službe, koje tačno znaju šta se dešava, naročito u vezi sa pranjem novca i organizovanim kriminalom.“
Trampovi ljudi
I Italijanski tužilac Frančesko Mandoi, kojeg je Rama privremeno angažovao kao poverenika za borbu protiv korupcije, za „Špigel“ donosi poražavajući zaključak: „Narko-bosovi imaju svoje ljude svuda, u administraciji, u institucijama. Sada su u stanju da potčine vladu.“
Novac albanske narko-mafije ogleda se, između ostalog, u obliku nebodera koji su promenili nekada sumoran izgled Tirane. Građevinski bum se nastavlja i na Jadranskoj obali.
Spain NATO SummitSamit NATO-a u Madridu 2022. / Džo Bajden sa Edijem Ramom / Foto: AP Photo/Susan Walsh
Uz blagoslov Edija Rame, zet Donalda Trampa, Džared Kušner, i bivši američki specijalni izaslanik za Balkan Ričard Grenel, planiraju velike investicije u tom regiomnu.
Rama, Grenel i Tramp poznaju se još iz vremena kada su, pod nadzorom tadašnje visoke predstavnice EU Federike Mogerini „planirali menjanje granica između Kosova i Srbije“, piše „Špigel“.
Za EU je Rama daleko prijatniji od Vučića
„Fenomen Rame mora se posmatrati u širem kontekstu – iz perspektive EU to je pokušaj stabilizacije Zapadnog Balkana. Rama se, za razliku od Aleksandra Vučića, ne smatra antievropskim, već daleko prijatnijim. Zato su odlučili da zažmure na jedno, ako ne i na oba oka“, kaže Frauke Zebas iz briselske kancelarije Fondacije za nauku i politiku.
Da li se Rama bogati na račun drugih? „Iz briselske perspektive to i nije toliko važno“, kaže Zebas. „Pridruživanje Albanije EU ionako nije na dnevnom redu u skorije vreme.“
Rama je od 2013. je premijer. Sledeće godine se nada četvrtom mandatu, i to sa dobrim izgledima na uspeh.
„U njegovim rukama je 90 odsto opština, skoro kao u Rusiji. Dok neko ne ustane i kaže ‘Lično sam dao novac Ediju Rami’ – ništa mu se neće dogoditi. Jer vlada mafijaški zakon ćutanja – omerta“, kaže istraživačka novinarka Klodijana Lala za „Špigel“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Evropska komisija hoće da progna duvanski dim iz svih javnih prostora, pa i onih na otvorenom. Ako je po izvršnoj vlasti Evropske unije, u EU ni u parku neće smeti da se zapali cigareta, a kamoli u bašti kafića
U Rusiji je od 2015. godine na snazi zakon o „nepoželjnim“ nevladinim organizacijama. NVO koje se finansiraju iz inostranstva moraju da se prijave kao „strani agenti“. Na red je došla i humanitarna organizacija Lekari bez granica
Odlični rezultati radikalno desne Alternative za Nemačku i ekstremno levog Saveza Sara Vagenkneht može biti da su odraz protesta nezadovoljnih birača. Ali je moguće i da se one bave temama koje su ispod radara etabliranih političkih partija, što ukazuje na suštinske promene u društvu
Američki reper i muzički producent Paf Didi uhapšen je u Njujorku nakon niza optužbi za seksualno zlostavljanje i podvođenje. Pravosudnu lavinu je pokrenuo video snimak na kome se vidi kako tuče svoju tadašnju devojku Kasandru Venturu
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!