img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prava radnika

Deklaracija o „plati za život“: Sa ovom minimalnom zaradom može da se gladuje

29. август 2024, 12:10 S.Z.
Foto: Tanjug
Copied

Minimalna zarada se danas nalazi ispod praga rizika od siromaštva za tročlano domaćinstvo, što se, po svemu sudeći, neće menjati ni naredne godine, ističe se u saopštenju potpisnik deklaracije o „plati za život“

Nakon što je u okviru Socijalno-ekonomskog saveta postignut konsenzus o visini minimalne cene rada za 2025. godinu, organizacije potpisnice Deklaracije o plati za život reagovale su povodom vezivanja obračunate potrošačke korpe za minimalnu zaradu.

Upozoravaju da to znači uspostavljanje siromaštva kao normativnog okvira. ‌

Organizacije saopštavaju da je minimalna zarada, oko koje je postignut konsenzus, već danas veća nego što je bila pre tri meseca, a narednih meseci će nastaviti da raste, tako da ni 2025. godine ona neće biti u visini minimalne potrošačke korpe.

„Baš iz razloga kontinuiranog rasta troškova života sindikati su prethodnih godina zahtevali da se minimalna cena rada usaglašava dva puta godišnje. Međutim, ovaj zahtev u potpunosti je ignoristan od strane druga dva socijalna partnera”, navodi se u saopštenju.

Minimalna potrošačka korpa ne meri troškove osnovnih potreba

Dodaje se da minimalna potrošačka korpa ne meri troškove osnovnih socijalnih i egzistencijalnih potreba radnika i njihovih porodica.

„Minimalna potrošačka korpa meri isključivo prosečnu potrošnju 30 odsto najsiromašnijih domaćinstava u Srbiji. Primera radi, minimalna potrošačka korpa podrazumeva da tročlano domaćinstvo dnevno na raspolaganji ima 800 dinara za hranu, a mesečno za obrazovanje 137 dinara. Da li je to zaista dovoljno za dostojanstven život?”, navodi se.

Iz organizacija ističu da se, minimalna zarada koja se danas nalazi ispod praga rizika od siromaštva za tročlano domaćinstvo, po svemu sudeći, neće menjati ni naredne godine.

„Sa druge strane, naše organizacije se zalažu za platu za život, platu koja će zaista svim radnicima i radnicama i njihovim porodicama obezbediti dostojanstven život. Plata za život podrazumeva da radnik ili radnica i njihove porodice zaista mogu da zadovolje osnovne životne potrebe: hranu, odeću, stanovanje, javni prevoz, komunalne i telekomunikacione troškove, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, slobodno vreme i kulturu. Ljudi ne žive da bi radili, već rade da bi živeli”, zaključuje se u saopštenju.

Kvalitet rada opada, profit raste

Poslednji podaci pokazuju da plata za život u Srbiji iznosi 144.457 dinara.

Trećina radnika i radnica u Srbiji, oko 640.000 njih, zarađuje platu koja je manja od 60.000 dinara. Polovina zarađuje manje od 74.000, a platu veću od 140.000 dinara ima tek 13% zaposlenih. To je slika našeg društva danas.

Istovremeno, dok radnici i radnice grcaju, profiti kompanija rastu. Tako je privreda Srbije u 2023. godini ostvarila neto dobit u vrednosti od 8,2 milijarde evra.

Među potpisnicima Deklaracije su Centar za politike emancipacije, Centar za dostojanstven rad, A11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Fondacija Centar za demokratiju, Centar za održivi razvoj Srbije.

Tagovi:

Minimalac u Srbiji Povećanje minilmalca potrošačka korpa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Čovek u fabrici sa kablom u ruci

Strane investicije

12.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat stranih investicija u Srbiji: Neizvesnost, korupcija, manjak radne snage

Najnovije Demostatovo istraživanje pokazalo je da su se strane direktne investicije u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile, jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra

Brojila

Brojila za struju

12.фебруар 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Iza tendera za brojila krije se sukob na visokom nivou

Bivši saradnik Bratislava Gašića ponovo je oborio tender za brojila Danetu Šijanu. Najviše zbog toga ispaštaju radnici EDS-a, ali i građani - jer ko zna ko i kako očitava njihova brojila

Mlekari prosipaju mleko

Protest mlekara

11.фебруар 2026. I.M.

Proizvođači mleka blokirali Ibarsku magistralu – prosute tone mleka

Nezadovoljni cenom otkupa mleka, velikim uvozom i prekidom saradnje sa mlekarama, proizvođači mleka organizovali su masovne blokade u Mrčajevcima i Kniću. Zahtevaju hitnu reakciju Vlade Srbije

Energetika

11.фебруар 2026. K. S.

Vetroparkovi: Kako je Južni Banat postao energetski epicentar uz rast kineskog kapitala

Dok se vetroenergija u Srbiji i Severnoj Makedoniji promoviše kao stub zelene tranzicije, razvoj vetroparkova u Južnom Banatu i regionu Demir Kapije otvorio je pitanja transparentnosti, vlasništva i uloge države

Gasovod

Gasni aranžman

11.фебруар 2026. Marija L. Janković

Zašto Rusija opet drži Srbiju „na kratkoj uzici“ sa gasom

Srbija ponovo do poslednjeg trenutka mora da čeka na dogovor oko ruskog gasa. Kratkoročni gasni aranžman ističe 31. marta, a ako bude produženja, ono će opet biti samo na šest meseci

Komentar

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure