img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Ili su cene poludele ili narod zarađuje premalo: Čemu vodi Vučevićeva težnja „pravičnijim cenama“?

24. avgust 2024, 12:32 M.S.
Predstavnici vlasti tvrde da je cena prehrambenih artikala „snažno“ pala. Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Ilustracija
Copied

Dok država teži „pravičnijim“ cenama, mnogi ekonomisti su skeptični zbog petljanja u tržište. Asistent na Ekonomskom fakultetu Aleksa Dokić za „Vreme“ kaže da Srbija prednjači po izdvajanju domaćinstva za osnovne životne potrepštine

Sastanak premijera Srbije Miloša Vučevića sa predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca nije doneo konkretne rezultate. To jest, Vučević je naveo da će u narednih desetak dana saopštiti konkretne mere za „pravičnije cene“ najpotrebnijih životnih namirnica.

Podsetio je i da država postavlja osnovnu regulativu, ali da ne može da nameće cene proizvoda, jer ih tržište diktira, iako može da ih ponekad koriguje puštanjem robe iz robnih rezervi.

Asistent na Ekonomskom fakultetu Aleksa Dokić za „Vreme“ kaže da država treba da ima nadzornu ulogu, te da ona mora voditi računa da svi tržišni igrači igraju po istim pravilima, da nema nelegalnih.

Dodaje da što se tiče neke dublje uključenosti države u funkcionisanje tržišta, „savremena ekonomska teorija“ to ne podržava.

„Kada pričamo o direktnom uključenju nekih državnih institucija ili organa u sam proces formiranja finalne maloprodajne cene savremena ekonomska teorija kaže da to uvek daje nezadovoljavajući konačni ishod u odnosu na slobodno formirane tržišne cene na jednom kapitalističkom tržištu“, objašnjava Dokić.

Nije uvek dobro ograničiti marže?

Naš sagovornik ukazuje da, kada se govori o formiranju cena, često se pominje da marža treba da bude ograničena. Međutim, on kaže da to nije uvek dobar pristup jer svaka grana ima svoju specifičnost.

„Naravno da će stopa marže maloprodavca koji prodaje robu u svakodnevnoj potrošnji biti niža od onoga koji prodaje specijalizovanu robu visoke vrednosti. Često se dešava da maloprodavac koji prodaje luksuznu robu mora da zapošljava izuzetno stručnu radnu snagu koju mora da plati više nego običnog fizičkog radnika“, objašnjava Dokić.

Dodaje da treba imati u vidu da je Srbija uvozno orijentisano tržište što znači da na nas drastično utiču svi trendovi na međunarodnom tržištu, odakle naša uvozna roba potiče.

Sa druge strane, nastavlja Dokić, treba imati u vidu da mi kao tržište trošimo sve manje i manje – „nominalno posmatrano, maloprodajni promet raste, realno posmatrano on pada što znači da mi kao kupci kupujemo sve manje i manje“.

„Bolja cena – cena za narod“

Prošle godine u septembru sprovedena je akcija „Bolja cena – cena za narod“ i trajala do je do kraja prošle godine.

Akcija je podrazumevala smanjenje cena 36 artikala iz 20 kategorija proizvoda, uglavnom prehrambenih.

Republički zavod za statistiku analizirao je akciju i zaključio da jeste usporila rast međugodišnje stope inflacije od oktobra do novembra u poređenju sa septembrom.

Nalepnice „Bolja cena“ mogu se i dalje videti na pojedinim proizvodima u prodavnicama, ali u daleko u manjem obimu jer je zvanično akcija imala ograničeni vek trajanja.

Dokić objašnjava se platežna moć i standard vide kada se posmatra procenat prihoda jednog domaćinstva koji se izdvaja za osnovne potrebe.

„Tu ćete videti da mi nažalost prednjačimo kada govorimo o evropskim zemljama. Prosečan kupac u Srbiji izdvaja više od četvrtine svog mesečnog budžeta za nabavku najosnovnijih potrepština, a u evropskim zemljama je taj udeo znatno niži na primer 15 odsto“, ukazuje naš sagovornik.

Tagovi:

Miloš Vučević Životni standard Tržište Bolja cena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure