img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prava penzionera

Ignorisanje građana koštalo PIO fond skoro milijardu dinara

10. avgust 2024, 15:13 S.Z.
Foto: Sajt Republičkiog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje
Copied

PIO fond je godinama, usled neodgovaranja na vreme na zahteve građana, bio tužen zbog takozvanog „ćutanja uprave” – i zbog toga pretpreo štetu od oko 911 miliona dinara

Neažurnost i nesavesnost u radu Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFPIO) kada su u pitanju zahtevi stranaka da ostvare svoja prava  doveo je do velikog gubitka za ovaj fond.

Naime, Fond je godinama, usled neodgovaranja na vreme na zahteve građana, bio tužen zbog takozvanog – i zbog toga pretpreo štetu od oko 911 miliona dinara, piše Nova ekonomija.

Broj upravnih sporova zbog ćutanja uprave uvećan je od 2012. godine do danas 1.000 puta, odnosno od svega 55 sporova u 2012. godini do oko 50.000 sporova u 2023. godini, zbog čega PIO fond  ima štetu od oko milijadru dinara, naveo je Savet za borbu protiv korupcije u svom poslednjem izveštaju.

Razlog za uvećanje broja uspravnih sporova čiji je osnov ćutanje uprave su višestruki.

Kako je objašnjeno u dokumentu koji je Savet predao i Vladi Srbije, PIO fond je raspolagao celokupnom dokumentacijom odnosno dosijeima stranaka koje su uredno podnosile zahtev za ostvarenje nekog od prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Međutim, Fond nije u zakonski propisanom roku donosio rešenja kojima je trebalo da odluči o zahtevima stranaka već je to učinio naknadno – tek nakon što je zbog nepostupanja Fonda nezadovoljna stranka podnela tužbu Upravnom sudu zbog takozvanog „ćutanja uprave“.

Broj sporova rastao iz godine u godinu

Broj sporova okončanih na ovaj način je iz godine u godinu rastao.

Tako je 2022. godine od ukupno 8.672 rešenih predmeta u sporovima zbog ćutanja uprave u 5.403 doneto rešenje o obustavi postupka, a u 2023. godini od 11.473 rešenih predmeta u sporovima zbog ćutanja uprave, u 5.955 je doneto rešenje.

U dokumentu se navodi i da su savesni radnici Fonda na kolegijumima upozoravali rukovodstvo Fonda o nezakonitim pojavama, naročito od 2018. i 2019. godine kada je drastično skočio rast upravnih sporova zbog ćutanja uprave protiv Direkcije fonda.

„Očigledno je da rukovodstvo RFPIO nije preduzimalo radnje u cilju sprečavanja zloupotreba na koje je upozoreno“, naveo je Savet za borbu protiv korupcije.

Rad i funkcionisanje Upravnog suda su, kako tvrdi Savet, otežani zbog enormno velikog broja predmeta u kojima je tuženi Republički fond PIO, a ukupna materijalna šteta koju je PIO pretrpeo nadoknađujući tužiocima troškove postupka povodom izgubljenih upravnih sporova po svim osnovama dostigla u periodu od 2019. do 30. septembra 2023. visinu od 1,6 milijardi dinara i to bez izvršnih troškova i troškova zakonske zatezne kamate.

Savet za borbu protiv korupcije istakao je da je neophodno utvrditi materijalnu odgovornost zaposlenih u RFPIO.

Vladi Srbije predloženo je da naloži Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, s obzirom da je ukinut Nadzorni odbor RFPIO, da izvrši nadzor nad zakonitošću rada RFPIO i njegovog nepostupanja koji za posledicu ima ogroman broj tužbi čiji je osnov ćutanje uprave.

Predloženo je i da Upravni odbor RFPIO, čiji većinski sastav čine članovi koje bira Vlada Srbije, utvrdi prilikom usvajanja izveštaja o radu i izveštaja o finansijskom poslovanju RFPIO da li postoji odgovornost direktora i rukovodstva tog fonda za nepostupanje i nezakonitost u radu kao razlog za podnošenje tužbi zbog ćutanja uprave i njihovih troškova, kao i ukupnih troškova svih vrsta upravnih sporova.

Ko je Relja Ognjenović i čime se kandidovao za direktora PIO fonda?

Relja Ognjenović je bio zamenik direktorka PIO fonda, nakon čega je došao na funckiju direktora.

Prvo radno iskustvo 33-godišnji direktor Relja Ognjenović stekao je 2011. obilazeći teren. Kao popisivač. Direktor PIO fonda jedan je od istaknutijih operativaca na terenu Srpske napredne stranke (SNS).

Javnosti je postao poznat kada je izabran za člana Veća za saobraćaj opštine Voždovac, uprkos tome što njegova stručna sprema (fizioterapeut) nije imala dodirne tačke sa pomenutim poslom.

Na to mesto postavljen je 2014, kada je imao 24 godine, a kao obrazloženje za ovu odluku opština Voždovac je navela da je on imao iskustvo popisivača 2011. godine i da je dva puta po tri meseca stažirao u specijalnoj bolnici za rehabilitaciju i Zavodu za zaštitu radnika MUP-a.

Ognjenović ubrzo nakon toga postaje i član veća opštine Voždovac, a 2015. stiče zvanje „diplomiranog ekonomiste“ tako što završava Visoku školu za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

PIO fond Relja Ognjanović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Panda Peć

Kosovo i Metohija

29.jul 2026. I.M.

Slučaj „Panda“: Ninić traži proveru tvrdnji o ulozi Radomira Bobana Baćovića u zločinu

Punomoćnik porodica šestoro srpskih mladića ubijenih u kafiću „Panda“ u Peći 1998. godine, advokat Ivan Ninić, zatražio je od Tužilaštva za organizovani kriminal da proveri navode prema kojima je Radomir Boban Baćović navodno bio jedan od neposrednih izvršilaca tog zločina

Makron

Region

29.jul 2026. N. Rujević

Crna Gora „spremna“ za EU, ali mora da se strpi još nekoliko godina?

Kad zatvori sva poglavlja, Crnu Goru čeka mukotrpna ratifikacija u svakoj članici EU. Možda zato kancelar Fridrih Merc govori o ulasku u Uniju do 2030. godine

Brnabić

Skupština Srbije

29.jul 2026. I.M.

Danas glasanje o poverenju Vladi, do padanja u nesvest

Vanredno zasedanje Narodne skupštine ulazi u završnicu, a predsednica parlamenta Ana Brnabić najavila je da će poslanici u sredu odlučivati o predlogu opozicije za izglasavanje nepoverenja Vladi Srbije

Nemački kancelar Fridrih Merc

Evrointegracije

28.jul 2026. I.M.

Merc: Crna Gora bi trebalo da postane članica Evropske unije do kraja decenije

Kancelar Nemačke Fridrih Merc izjavio je da je Crna Gora ispunila gotovo sve uslove za ulazak u Evropsku uniju i da bi trebalo da postane članica do kraja ove decenije

Krivična prijava protiv penzionisane tužiteljke Jasmine Paunović

Hronika

28.jul 2026. I.M.

Krivična prijava protiv tužiteljke u penziji Jasmine Paunović zbog „podsticanja mržnje“

Penzionisana javna tužiteljka Jasmina Paunović osumnjičena je za krivična dela rasne i druge diskriminacije, dok je protiv Dejana Lučića podneta prijava zbog sumnje da je u saizvršilaštvu učestvovao u jednom od njih, prenosi RTS

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure