Vođa palestinskog Hamasa Ismail Hanije je u Teheranu prisustvovao inauguraciji novog predsednika Irana Masuda Pezeškijana. Ubijen je u svojoj rezidenciji posle ceremonije u „cionističkom napadu“, saopštila je iranska Revolicionarna garda. Iste noći Izrael je u Bejrutu „eliminisao" komandanta šiitske milicije Hezbolah Fuada Šukra
Politički vođa Hamasa Ismail Hanije prisutvovao je 30. jula u Teheranu inauguraciji novog, devetog po redu, predsednika Iranske Republike Masuda Pezeškijana. Ceremoniji su prisustvovali predstavnici 86 zemalja, među njima i Aleksandar Vulin. Većina zapadnih zemalja niti je Pezeškijanu uputila čestitke, niti su bili pozvani da prisustvuju svečanosti.
Posle prijema Hanije je otišao u svoju rezidenciju gde je oko dva sata ujutru po lokalnom vremenu ubijen u akciji koju je organizovao Izrael, saopštila je iranska Revolucionarna garda.
„Brat, vođa, mudžahedin Ismail Hanije, vođa pokreta, ubijen je u cionističkom napadu na njegov štab u Teheranu nakon što je prisustvovao inauguraciji novog predsednika Irana“, navodi se u saopštenju Hamasa, preneo je BBC.
Pezeškijan je Izraelu odmah zapretio odmazdom, rekao da će se „Iran postarati za to da teroristički okupatori zažale zbog svog kukavičkog čina“, prenose iranski mediji.
Hanije je ubijen samo nekoliko sati nakon što je Izrael u Bejrutu likvidirao Fuada Šukrua, drugog najvažnijeg vođe šiitske milicije Hezbolah.
Iranska revolucionarna garda je saopštila da je pored Hanijea ubijen i jedan njegov telohranitelj.
Izraelske vlasti i vojska još nisu izjasnili o smrti Hanijea, a pojedini arapski mediji izvestili su da je ubijen direktnim pogotkom projektila.
Početkom aprila ove godine u izraelskom vazdušnom napadu u Gazi ubijana su trojica sinova i četvoro unučadi Ismaila Hanijea. Izraelska vojska je tada tvrdila da su sinovi Hanijea bili pripadnici Hamasovog vojnog krila.
„Ubistvo neće proći nekažnjeno“
Dopisnica BBC sa Bliskog istoka Jolanda Knel prenosi reči neimenovanog predstavnika Hamasa da ubistvo Hanijea označava „ozbiljnu eskalaciju sukoba u regionu i da neće proći nekažnjeno“. Piše da je on bio zadužen za pregovore o novom prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca, piše ona.
Za razliku od tvrdokornijih lidera Hamasa, analitičari su Hanijea smatrali pragmatičnim i za bliskoistočne pojmove umerenim političarom, uprkos njegovom oštrom rečniku.
Palestinski predsednik Mahmud Abas odmah je osudio njegovo ubistvo, što je učinilo još nekoliko arapskih zemalja.
Katar je ubistvo Hanijea nazvao „opasnom eskalacijom“ koju je Ministarstvo spoljnih poslova oštro osudilo. Katar zajedno sa Egiptom mesecima pokušava da postigne sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze i puštanja na slobodu preostalih izraelskih talaca između Izraela i palestinskog radikalno islamskog Hamasa
Zvanični Kremlj je naveo da je u pitanju „neprihvatljivo političko ubistvo“, dok je Turska upozorila da će se time produžiti rat između Izraela i Hamasa u Gazi.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je novinarima da nema nikakve dodatne informacije o ubistvu Hanijea i dodao: „Ako Izrael bude napadnut, pomoći ćemo mu da se brani“. Nada se, međutim, da neće dotle noći te da američka diplomatija radi na deeskalaciji sukoba.
Hanije je od 2017. bio predsedavajući političkog krila Hamasa. Rođen je 1963. godine u izbegličkom logoru Al-Šati gde je odrastao u siromaštvu. Nemački „Špigel“ piše da je poslednjih godina sa svojom porodicom vodio luksuzan život u Kataru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U trenutku kada je evropska levica u defanzivi, a desne i radikalno desne partije određuju sve veći deo kontinentalne debate o migracijama, bezbednosti i vojnoj potrošnji, španski premijer pokušava da od španskog iskustva napravi dokaz da drugačija politika još ima biračko i društveno uporište. Njegove najupadljivije spoljnopolitičke pozicije – prema Iranu, Gazi, Trampu i NATO-u – imaju društvenu podršku koja je očigledno šira od biračkog tela PSOE-a
Da je medijska situacija u Srbiji loša je opšte mesto. Posebno se pogoršala posle pada novosadske nadstrešnice, otkako su se studentskom buntu pridružile stotine hiljada građana koji traže istinu i odgovornost. Novinari, oni koji to jesu, žele da rade posao u skladu sa pravilima svoje profesije, ali su pod stalnim pritiscima: od predsednika i funkcionera vladajuće koalicije do režimskih medija koje su popunili držači mikrofona i poslušnici. Ovi poslednji šire, po nalogu s vrha, dezinformacije i laži
Najmanje 224 osobe su poginule, a više od 700 je povređeno u Kolumbiji u zemljotresu jačine 7,4 stepena Rihterove skale koji je pogodio tu zemlju u ponedeljak, navedeno je u preliminarnom izveštaju Kolumbijskog udruženja glavnih gradova (Asokapitales)
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.