![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Haris_Kamala_33-309x232.jpg)
Izbori u SAD
Iščekivanje berzi: Kamala Haris još se nije izjasnila o svojoj ekonomskoj politici
Američke kompanije nisu sigurne šta da misle i očekuju od eventualne vlade Kamale Haris i mnogi se spremaju za Donalda Trampa
Donedavno su se na moskovskom trgu vijorile državne zastave 48 evropskih država - dok nisu bez objašnjenja uklonjene u martu 2023. godine
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin 24. jula potpisao je dekret kojim je Trg Evrope u centru Moskve preimenovan u Trg Evroazije.
Trg je otvoren 2002. godine u sklopu rusko-belgijskog projekta koji simbolizuje evropsko jedinstvo, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Državne zastave 48 evropskih država vijorile su se na trgu dok nisu bez objašnjenja uklonjene u martu 2023.
Na trgu se nalazi spomenik belgijskog vajara Oliviera Strebela, u čijoj je blizini 2006. otvoren Evropski tržni centar.
Za sad se ne zna hoće li spomenik biti uklonjen.
Najniži nivo odnosa još od Hladnog rata
Otkako je Rusija pokrenula u Ukrajini, odnosi sa Zapadom su na najnižem nivou još od vremena Hladnog rata, iako ruski predsednik Vladimir Putin stalno ponavlja da Moskva nema „nikakve agresivne namere“ prema zemljama NATO-a.
Ideja da će njegova zemlja napasti Poljsku, baltičke države i Češku „potpuna je besmislica“, ponovio je nekoliko puta Putin.
Ipak, on upozorava da bi, ako bi Ukrajina koristila zapadne ratne avione F-16 koji bi poleteli sa aerodroma u drugim zemljama, oni postali „legitimne mete, gde god da se nalaze“.
Koji su najveći problemi u odnosima Rusije sa NATO alijansom i Ukrajinom
Ukrajina je bivša sovjetska republika koja se graniči i sa Rusijom i sa EU.
Ona nije članica NATO, ali je „partnerska zemlja“ – što znači da postoji slaganje oko toga da bi moglo da joj se dozvoli da se pridruži savezu u nekom trenutku u budućnosti.
Rusija je tražila garancije zapadnih sila da se to nikad neće dogoditi, što Zapad nije spreman da obeća.
Ukrajina ima brojno stanovništvo etničkih Rusa i bliske društvene i kulturološke veze sa Rusijom.
U strateškom smislu, Kremlj je doživljava kao rusko dvorište.
NATO plan za odbranu od Rusije
Komandanti NATO-a su 2023. dogovorili detaljne planove za suzbijanje mogućih ruskih napada na Arktiku i severnom Atlantiku, centralnoj Evropi ili Mediteranu.
NATO je objavio i planove o povećanju broja vojnika u Evropi u stanju pripravnosti sa 40.000 na više od 300.000.
Pored toga, Alijansa je ojačala odbranu na istočnom krilu, koji se graniči sa Rusijom, sa osam borbenih grupa.
To je najsveobuhvatniji plan NATO-a od kraja Hladnog rata 1991. godine, jer se ispostavilo da je „pretnja ponovo stvarna“, rekao je Malkolm Čalmers, zamenik direktora istraživačkog centra Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.
Izvor: Radio Slobodna Evropa / BBC
Američke kompanije nisu sigurne šta da misle i očekuju od eventualne vlade Kamale Haris i mnogi se spremaju za Donalda Trampa
Monasi manastira Esfigmenu godinama prkose ostatku Svete Gore i vaseljenskom patrijarhu odbijajući da napuste manatir, jer smatraju da se patrijarh ne ponaša u skladu sa pravoslavljem pošto sarađuje sa katoličkom crkvom. Monahe posebno brinu najave da bi ženama moglo da bude dopušteno da posećuju Svetu Goru
Obraćanje aktuelnog predsednika SAD nakon povlačenja iz predsedničke trke pratio je i njegov bivši protivnik Donald Tramp, koji je rekao da sada treba pobediti „lažljivu Kamalu Haris“. Ipak, aktuelna potpredsednica za Trampa predstavlja teži izazov nego 81-godišnji Bajden
Berza je odmah reagovala na vest o povlačenju predsednika SAD Džozefa Bajdena iz trke za drugi mandat i na njegov predlog da ga, kao kandidata, zameni potpredsednica Kamala Haris. Tako je već 22. jula S&P 500 porastao za preko jedan odsto. Naime, investitori su dobili jasnu sliku u vezi sa stanjem Demokratske liste, pogotovo pošto se Bajdenovom predlogu pridružilo nekoliko istaknutih demokrata, pre svega siva eminencija demokrata Nensi Pelosi. Istraživanja javnog mnjenja koja su odmah rađena pokazala su da su sada šanse izjednačene
Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve