img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Paljenje strnjike: Od nemara do nesagledive štete

10. jun 2024, 11:35 S.Z/Orca/MUP
Foto: Unsplash
Ilustracija
Copied

Letnje vrućine u Srbiji svake godine donose istu sliku - crvena buktinja guta polja, dim kulja unaokolo, a šteta i opasnost po životnu sredinu su nesagledive

Pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, nakon najave toplog vremena koje pogoduje nastanku požara na otvorenom prostoru i njihovom brzom širenju, apeluju na građane da ne pale travu i nisko rastinje na takvim područjima, posebno u blizini obradivih poljoprivrednih površina ili u blizini šuma, zbog opasnosti širenja požara koji može da ugrozi živote.

U sezoni poljoprivrednih radova nesavesni pojedinci na svojim njivama iz godine u godinu pale ostatke useva i često izazivaju požare. Paljenje strnjike je zastarela, štetna i ilegalna praksa, zbog koje stradaju ljudi i životinje, uništavaju se šumski ekosistemi, smanjuje se plodnost zemljišta i nanosi šteta poljoprivredi.

„Najlakši način”

Mnogi od počinioca tvrde da je paljenje strnjike „najlakši način” da se „očisti“ njiva od žetvenih ostataka, odnosno da se sa nje uklone ostaci useva – slama i kukuruzovina.

Pojedini poljoprivrednici smatraju da je paljenje i jeftiniji način uklanjanja žetvenih ostataka, ali zanemaruju skrivene troškove šteta koje nastaju spaljivanjem.

Takođe, zabluda je uverenje nekih poljoprivrednika da je pepeo koristan kao izvor hranljivih materija za biljke.

Od paljenja strnjike nema značajnih koristi, samo velike štete za poljoprivrednike. Paljenjem strnjike drastično se smanjuje plodnost zemljišta, ugrožava bezbednost ljudi i imovine, povređuju se i stradaju životinje i uništava se priroda.

Pepeo štetan za zemlju i vazduh

Paljenjem žetvenih ostataka uništavaju se korisni mikroorganizmi u zemljištu i sitne životinje važne za stvaranje humusa, poput kišnih glista. Sa slamom takođe izgori i do tri tone humusa po hektaru.

Ono što ostaje nakon gorenja je pepeo, koji se spira kišom i raznosi vetrom. Na taj način nestaje plodni sloj zemljišta. Azot, koji je uništen paljenjem, potrebno je ponovo nadomestiti đubrenjem, čime se zemljište natapa hemikalijama.

Opasno po život

Požari se lako šire i za tili čas mogu zahvatiti pomoćne objekte ili domaćinstva ljudi i zako ugroziti njihove živote i imovinu. Plantaže različitih zasada koje se nalaze blizu oranica gde se spaljuju žetveni ostaci često stradaju, a štete se mere u hiljadama evra.

Da ova zastarela i štetna praksa odnosi i ljudske živote, pokazuju podaci MUP-a prema kojima je u požarima izazvanim paljenjem na otvorenom život izgubilo osmoro ljudi, 29 je povređeno, a povređeni su i vatrogasci.

Paljenje na njivama koje su u blizini puteva ugrožava i saobraćaj, jer dimne zavese prekrivaju puteve i smanjuju vidljivost vozačima.

Domino efekat

Jedna grančica može da zapali celu šumu. Požari se lako šire i zahvataju velika područja. Zbog paljenja strnjike stradaju šume i čitavi ekosistemi. Pre nekoliko godina požar zbog paljenja strnjike je zahvatio i rezervat prirode „Carska bara“ u blizini Zrenjanina. Stradale su stotine hektara pod trskom, dosta drugog barskog rastinja, vidikovac i drvene staze.

Zbog paljenja strnjike na njivama i izazivanja požara, stradaju divlje životinje. Posebno su ugroženi mladunci i ptice čija su gnezda na zemlji, poput fazana.

Paljenje uzrokuje i zagađenje vazduha i emitovanje većih količina ugljen-dioksida, najvećeg uzročnika efekta staklene bašte. Na taj način doprinosi se sve ćešćim vremenskim nepogodama koje su posledica klimatskih promena.

Jednom rečju, sve loše što uradimo prirodi, vraća nam se.

Kazne i do milion dinara

Zakon o zaštiti od požara zabranjuje paljenje strnjike na otvorenom, a za počinioce su previđene visoke novčane kazne – od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica, odnosno od 300.000 – do milion dinara za pravna lica.

Ukoliko se požarom ugrozi život i imovina ljudi, Krivični zakonik Republike Srbije propisuje i zatvorsku kaznu.

Zaoravanje umesto paljenja

Zaoravanje biljnih ostatka posle žetve daleko je korisnije za zemljište od paljenja. Na taj način stvara se rastresit sloj zemljišta na površini oranice, poboljšava vlažnost zemljišta, a biljkama se obezbeđuje više hranjive materije.

Vandredna situacija od početka godine

Veliki broj požara je od početka godine zabeležen širom Srbije, a u Boru je zbog nemara pojedinih ratara još u februaru sazvana i sednica gradskog Štaba za vanredne situacije.

Tagovi:

Požari Paljenje strnjike Letnje vrućine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Miodrag Majić

Vesti

16.novembar 2026. M. L. J.

Majić: Tužilaštva su štitila vlast umesto da gone počinioce krivičnih dela

Sudija Miodrag Majić ocenio je da su tužilaštva štitila vlast i njene saradnike od krivičnog gonjenja. Smatra da će biti neophodno da se preispita odgovornost pojedinaca u pravosuđu i uspostavi jasan sistem disciplinskih postupaka

Društvo

16.novembar 2026. Anja Mihić

„Afera bubamara“: Kako sin Cece Ražnatović brani pravoslavlje

Veljko Ražnatović je prošle nedelje u vrtiću u Titelu branio pravoslavlje od kostima bubamare. Njegova reakcija pokrenula je raspravu o rodnim ulogama, tradicionalizmu i vaspitanju dece, ali i talas šala na društvenim mrežama

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure