





Ideju predsednika Vučića da se snimi film o Nikoli Tesli, realizovaće Lazar Ristovski. Kaže da je sve još u fazi ideje, ali nije prazna priča. Premijera će biti na otvaranju Ekspa 2027
Neposredno pred početak izborne tišine, kasno u četvrtak, obnarodovano je snimanje novog filma. Bilo je to iz studija TV Pink, gde su za stolovima kao kafanskim, sedeli predstavnici države na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, s ciljem da, pred izbore u nedelju, narodu ponove svoje planove.
Snimanje novog filma je najavio glumac, reditelj i producent Lazar Ristovski. uvaženi član SNS:
„Predsednik me je pozvao i predložio da se pravi film o Tesli. Koji bi počeo da se sprema brzo, a premijera bi bila tada kad je Expo 2027, da se otvori s premijerom filma Nikola Tesla“, rekao je Ristovski.
Predsednik Vučić ga je dopunio:
„Naš je posao da zaštitimo nasleđe Nikole Tesle. Na nama i na Amerikancima je da zaštitimo i sačuvamo njegovo nasleđe, a on se ponosio srpskim rodom i to moramo na svakom mestu da naglasimo.“
Za „Vreme“ Lazar Ristovski kaže da je „film tek u ideji, još uvek nemamo mi scenario niti glumca ni reditelja.“
Jedino se zna, kaže, da će producent biti „Zilion film“, kuća Lazara Ristovskog.
„Ideja je da to bude veliki film, a imamo malo vremena za sav taj posao. Film treba da otvori Ekspo, znači već za tri godine. Ali, desiće se, to nije bila prazna priča.“
Bez obzira što nije prazna priča, u ovoj fazi je rano „pričati o detaljima zato što se zaista ne znaju“, pa samim tim i o načinu finansiranja, rekao je Lazar Ristovski
Filmski centar Srbije (FCS), koji u ime države učestvuje u koprodukciji srpskih filmova, još uvek nema potrebe da razmišlja o ovom filmu. Ivan Karl v.d. direktor FCS-a kaže za „Vreme“ da je „snimanje filma o Tesli dobra ideja“, ali da će se FCS njime baviti „tek kad bude u fazi da konkuriše na nekom od konkursa za sufinansiranje“.






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve