img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija i energetika

Kritične sirovine i zelena tranzicija

29. maj 2024, 22:11 Zoran J. Perović
fotografije: ap
EVROPSKI IZAZOVI: Ursula fon der Lajen
Copied

Sektor obnovljive energije, a samim tim i implementacija zelene agende, pokreće tehnološki napredak, koji skoro u potpunosti zavisi od dostupnosti sirovina. Tržište električnih vozila je u porastu i proizvođači su sve više u potrazi za stabilnim izvorima litijuma, kobalta i nikla. Budućnost našeg društva neupitno je električna. U masovnom prelasku sa fosilnih goriva na električna rešenja, dostupnost baterija velikog kapaciteta predstavlja glavni problem. Potreba za efikasnim baterijama za transport, napajanje i industrijsku primenu raste iz dana u dan

Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) postavljen je kao garant evropske zelene budućnosti i način da se osigura da Evropa ostane proizvodna baza za električna vozila (EV), vetroturbine i druge zelene tehnologije, uspostavljajući mehanizme da smanji zavisnost Evropske unije od Kine kada je u pitanju snabdevanje sirovinama. Kako navodi Rojters, CRMA je zapravo rezultat bolnih lekcija koje je Evropska unija naučila tokom pandemije kovida 19 i ruske invazije na Ukrajinu – zbog prve je došlo do zastoja u snabdevanju osnovnim dobrima i sirovinama, dok je rezultat druge bio prekidanje isporuke prirodnog gasa od strane Moskve. Ranjivost EU i potreba za izgradnjom otpornijih i raznovrsnijih lanaca snabdevanja postala je očigledna.

Kako bi smanjila svoju zavisnost od uvoza kritičnih sirovina, posebno iz Kine, Evropska unija je projekte koji su povezani sa određenim sirovinama označila kao strateške, čime će ovakvim poduhvatima omogućiti uštedu na vremenu potrebnom da projekti prođu sve predviđene administrativne procedure. Naime, CRMA postavlja naizgled ambiciozne ciljeve: do 2030. evropski rudnici i reciklažni centri treba da proizvode 10–15 odsto sirovina potrebnih zelenoj industriji EU. Ovime će se diversifikovati lanac snabdevanja kritičnim sirovinama u EU, a istovremeno će se poboljšati i njegova otpornost na spoljašnje uticaje.

Kada su u pitanju kritične sirovine, Evropska unija se trenutno, kao i za mnoge druge stvari, u velikoj meri oslanja na Kinu koja dominira globalnim tržištem sa 90 odsto udela u preradi retkih ruda i čak 60 odsto kada je u pitanju prerada litijuma. Uprkos tome što je apsolutni lider na ovom polju, Kina je nedavno postavila ograničenja na izvoz kritičnih sirovina poput galijuma, germanijuma i grafita kako bi očuvala svoju industriju. Sve od navedenih sirovina ujedno se nalaze i na listi strateških sirovina EU, čime je Kina direktno uticala na evropsko tržište i lance snabdevanja.

ODRŽIVOST KAO PUT KA NEZAVISNOSTI

Prema novim propisima Evropske unije, 34 kritične i 17 strateških sirovina označene su kao “ključne” za zelenu i digitalnu tranziciju Evropske unije, kao i za odbrambenu i svemirsku industriju. U tom pogledu, CRMA je postavila tri cilja za godišnju potrošnju sirovina unutar EU: 10 odsto lokalne ekstrakcije, 40 odsto od prerade u EU i 25 odsto proizvodnja od recikliranih materijala. Ono što je ključno za smanjenje zavisnosti Evropske unije od Kine i Rusije na ovom polju jeste propis koji nalaže da zemlje članice ne mogu uvoziti više od 65 odsto određene sirovine iz zemlje koja nije članica EU.

“Sirovine su od vitalnog značaja za proizvodnju ključnih tehnologija za našu tranziciju – poput proizvodnje energije vetra, skladištenja vodonika ili baterija. Moramo da jačamo našu saradnju sa pouzdanim trgovinskim partnerima na globalnom nivou kako bismo smanjili trenutnu zavisnost EU od samo jedne ili nekoliko zemalja. U našem zajedničkom interesu je da povećamo proizvodnju na održiv način i da istovremeno obezbedimo najviši nivo diverzifikacije lanaca snabdevanja za evropska preduzeća”, rekla je ovim povodom predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Dok se predviđa da će potražnja za kritičnim sirovinama drastično porasti, Evropa se i dalje u velikoj meri oslanja na uvoz, najčešće od dobavljača iz trećih zemalja. EU treba da ublaži rizike za lance snabdevanja koji se odnose na takve strateške zavisnosti kako bi poboljšala svoju ekonomsku otpornost, što je naglašeno nestašicama nakon pandemije kovid 19 i energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Zajedno sa Aktom o industriji sa nultom neto emisijom, CRMA će stvoriti povoljno regulatorno okruženje za poboljšanje konkurentnosti evropske industrije. Evropska komisija je ovim aktom postavila cilj da se najmanje 40 odsto čistih tehnologija proizvodi u EU do 2030. godine, kao deo napora da se ispune njeni klimatski ciljevi i ojača energetska nezavisnost. Prekid isporuke prirodnog gasa od strane Moskve bio je pokazatelj u kojoj meri evropska industrija, ali i kvalitet života njenih građana, zavise od spoljašnjih faktora, postavljajući pitanje energetske nezavisnosti na sam vrh prioriteta EU.

TEHNOLOŠKI NAPREDAK U SRCU TRANZICIJE

Iako je CRMA identifikovala 34 kritična materijala, Savet EU je priznao da Evropa neće moći nezavisno da proizvodi sve neophodne sirovine. Za neke od navedenih, EU zavisi od jedne zemlje: za retke teške elemente to je Kina, dok 98 odsto bora EU dobija od Turske, a 71 odsto platine od Južne Afrike.

Sektor obnovljive energije, a samim tim i implementacija zelene agende, pokreće tehnološki napredak, koji skoro u potpunosti zavisi od dostupnosti sirovina. Tržište električnih vozila je u porastu, i proizvođači su sve više u potrazi za stabilnim izvorima litijuma, kobalta i nikla. Budućnost našeg društva neupitno je električna. U masovnom prelasku sa fosilnih goriva na električna rešenja, dostupnost baterija velikog kapaciteta predstavlja glavni problem. Potreba za efikasnim baterijama za transport, napajanje i industrijsku primenu raste iz dana u dan.

Kako bi ostala konkurentna pred ovim industrijskim izazovom, Evropska komisija je pokrenula Evropsku alijansu za baterije još u oktobru 2017. godine. Glavni cilj alijanse bio je da izgradi tehnologiju baterija i proizvodni kapacitet u EU, kao ključni segment za mobilnost sa niskim emisijama, skladištenje energije i evropsku ekonomsku strategiju.

Prilikom pokretanja alijanse, Evropa gotovo da nije imala proizvodnju baterijskih ćelija u velikom obimu: činila je oko 3 odsto svetskog tržišta. Danas se procenjuje da će proizvodnja u EU odgovarati potražnji do 2025. godine. Alijansa je privukla industrijsko učešće oko 440 aktera i oko 100 milijardi evra u investicionim obavezama, zbog čega je postala primer dobre prakse i blagovremenog delovanja EU kada je u pitanju prekid zavisnosti od stranih dobavljača.

...
…

Povećanje potražnje baterija za električna vozila će biti snažan pokretač potrošnje litijuma u narednoj deceniji — očekuje se da će do 2030. godine globalna potražnja za litijumom premašiti 2,4 miliona metričkih tona ekvivalenta litijum-karbonata, dok procena potražnje do 2035. godine dostiže 3,8 miliona tona. Globalnom proizvodnjom litijuma trenutno dominiraju Australija, Čile i Kina. Najveće evropske rezerve nalaze se u Nemačkoj i Češkoj, dok se Srbija nalazi na trećem mestu sa oko 1,2 miliona tona tj. 1,3 odsto svetskih rezervi.

“Baterije su pokretač tekuće industrijske revolucije. Oni predstavljaju njenu ključnu tehnologiju. Razvoj i proizvodnja baterija igraju stratešku ulogu u tekućoj tranziciji na čistu mobilnost i čiste energetske sisteme. Nedostatak domaće, evropske baze za proizvodnju ugrožava poziciju EU jer dovodi do nesigurnosti lanca snabdevanja, povećanih troškova zbog transporta, kašnjenja, slabije kontrole kvaliteta i drugih ograničenja”, rekao je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsednik Evropske komisije za Evropski zeleni dogovor.

foto: ap
…

ZAKLJUČAK

Zakon o kritičnim sirovinama, Akt o industriji sa nultom neto emisijom i čitav niz najavljenih zakonodavnih reformi predstavljaju značajan korak napred u naporima EU da obezbedi snabdevanje kritičnim sirovinama neophodnim za zelenu i digitalnu tranziciju. Smanjenjem zavisnosti od zemalja koje nisu članice EU i promovisanjem održivih praksi, CRMA ima za cilj jačanje evropske industrijske baze i otpornost na buduće poremećaje u lancu snabdevanja. Kako tehnološki napredak nastavlja da podstiče potražnju za ovim materijalima, strateške inicijative EU će u budućnosti igrati ključnu ulogu u pozicioniranju Evrope kao lidera zelene tranzicije. Javnost je podeljena u proceni kakvu će ulogu u tome imati Srbija, ali jedno je sigurno — litijum je budućnost Evrope, a Evropa, makar deklarativno, budućnost Srbije.

Tagovi:

Batreije Evropska unija EU Litijum obnovljiva energija Sirovine Tehnolški napredak zelena agenda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Belorusija

09.novembar 2025. Tatsjana Harnalik/DW

Kad deca uče da umru za otadžbinu

Beloruski režim sistematski šalje decu na vojnu obuku i u „ratne igre“. Škole ih podučavaju odanosti i potrebi da se umre za otadžbinu

Sirija u Beloj kući

09.novembar 2025. Kersten Knip/DW

Nekada traženi terorista, danas traženi državnik

Šta će doneti prva poseta Sirijskog predsednika Ahmed al Šara Beloj kući

Rama Duvadži i Zohran Mamdani sleva pobedu u trci za gradonačelnika Njujorka

SAD

08.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Ko je Rama Duvadži, najmlađa prva dama u istoriji Njujorka

Rama Duvadži će sa 28 godina biti najmlađa prva dama u istoriji Njujorka. Politički angažovana umetnica se, međutim, svakako neće ograničiti na ulogu supruge budućeg gradonačelnika „Velike jabuke“ Zohrana Mamdanija

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade

SAD

07.novembar 2025. B. B.

Najduža blokada Vlade SAD u istoriji

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade SAD

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure