img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Podsećanje

Šta je palestinska Nakba i zašto je važna?

15. maj 2024, 09:18 I.M. / DW
Foto: AP Photo/Kin Cheung
Antiizraelske demonstracije
Copied

Smatra se da je oko 700.000 ljudi na području koje pripada današnjem Izraelu ili pobeglo ili proterano iz svojih domova. Mnoge palestinske izbeglice u inostranstvu bez državljanstva su sve do danas

Palestinci širom sveta i ovog 15. maja obeležavaju 76 godina od gubitka domovine. Šta je Nakba, kako je povezana s izraelsko-palestinskim sukobom i zašto je i danas aktuelna?

Šta znači Nakba?

Arapska reč Nakba znači katastrofa. U svetlu izraelsko-palestinskog sukoba, termin Nakba ili Al Nakba odnosi se na Palestince koji su izgubili svoju domovinu tokom ili nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine, podseća Dojče vele (DW).

Smatra se da je oko 700.000 ljudi na području koje pripada današnjem Izraelu ili pobeglo ili proterano iz svojih domova. Mnoge palestinske izbeglice u inostranstvu bez državljanstva su sve do danas.

Šta je Dan Nakbe?

Petnaestog maja 1948. počeo je arapsko izraelski rat i već dugo je to dan kada Palestinci izlaze na ulice i protestuju protiv raseljavanja. Mnogi nose palestinske zastave, donose ključeve svojih nekadašnjih kuća ili nose transparente sa simbolima ključeva. Ključevi su simbol nade u povratak kući i ono što zajednica vidi kao svoje pravo na povratak.

U prošlosti su neki protesti prerastali u nasilne sukobe. Izrael optužuje Hamas i druge organizacije koje su u Evropskoj uniji i drugde na spisku terorističkih organizacija, da koriste taj dan za promovisanje svojih ciljeva.

Izraz „Dan Nakbe“ skovao je 1998. godine tadašnji palestinski vođa Jaser Arafat. Taj datum on je odredio kao zvanični dan za obeležavanje gubitka palestinske domovine.

Zašto su Palestinci morali da odu?

Sve do kraja Prvog svetskog rata Palestina je bila pod turskom vlašću kao deo Osmanskog carstva. Nakon toga, pala je pod britansku kontrolu, takozvani „britanski mandat“. U tom periodu sve veći broj Jevreja iz čitavog sveta doseljava se na to područje, smatrajući ga svojom pradomovinom: Erec Izraelom, obećanom zemljom u kojoj su Jevreji oduvek živeli, iako ih je tada bilo mnogo manje.

Nakon iskustva Holokausta u nacističkoj Nemačkoj, Generalna skupština UN usvojila je „Plan podele Palestine“. Arapska liga je taj plan odbacila, ali ga je Jevrejska agencija za Palestinu prihvatila i 14. maja 1948. godine proglašena je država Izrael.

Kao reakcija to, koalicija pet arapskih država objavila je rat, ali je na kraju 1949. poražena od Izraela. Još pre rata, između 200.000 i 300.000 Palestinaca već je bilo napustilo to područje ili je sa njega proterano tokom borbi, a još 300.000 do 400.000 Palestinaca je raseljeno. Njihov ukupan broj procenjuje se na oko 700.000 ljudi.

Tokom rata je uništeno više od 400 arapskih sela. Kršenja ljudskih prava počinjena su s obe strane, masakr u Deir Jasinu, selu na putu između Tel Aviva i Jerusalima, urezan je u palestinsko sećanje sve do danas. Ubijeno je, kako prenosi Nemačka centrala za političko obrazovanje, više od 250 ljudi. To je izazvalo strah među Palestincima i nateralo mnoge da napuste svoje domove.

Do kraja rata, Izrael je držao oko 40 odsto područja prvobitno namenjenog arapskim Palestincima planom podele UN iz 1947.

Gde su Palestinci otišli?

Većina Palestinaca završila je kao izbeglice bez državljanstva u Pojasu Gaze, u okupiranoj Zapadnoj obali i u susednim arapskim zemljama, a samo je manjina otišla dalje u inostranstvo.

Do danas je samo mali broj Palestinaca zatražio ili dobio druga državljanstva. Kao rezultat toga, velika većina od trenutno oko 6,2 miliona Palestinaca na Bliskom istoku ostala je bez državljanstva i to čak i u trećoj ili četvrtoj generaciji.

Gde oni danas žive?

Prema Agenciji UN za palestinske izbeglice UNRWA, većina Palestinaca u regionu još uvek živi u izbegličkim kampovima koji su se vremenom pretvorili u izbegličke gradove. Uglavnom su smešteni u Pojasu Gaze, na okupiranoj Zapadnoj obali, ali i u Libanu, Siriji, Jordanu i istočnom Jerusalimu.

Procenjuje se da se međunarodna palestinska dijaspora povećala na nekih šest do sedam miliona ljudi. Ako je to tačno, ukupan broj Palestinaca se kreće oko 13 miliona ljudi. Međutim, ne postoji neko globalno telo koje prati Palestince u dijaspori i tačni podaci nisu dostupni.

Šta predstavlja deklarisano pravo Palestinaca na povratak?

Prema Rezoluciji 194 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1948, kao i Rezoluciji UN 3236 iz 1974. i Konvenciji o statusu izbeglica iz 1951, Palestinci koji se smatraju palestinskim izbeglicama imaju „pravo na povratak“.

Izrael međutim odbacuje „pravo na povratak“ za Palestince navodeći da bi to značilo kraj identiteta Izraela kao jevrejske države. Izrael negira odgovornost za raseljavanje Palestinaca i istovremeno ističe da je između 1948. i 1972. oko 800.000 Jevreja proterano ili su morali da pobegnu iz arapskih zemalja poput Maroka, Iraka, Egipta, Tunisa i Jemena.

Da li postoje predlozi za rešenje?

U proteklih 75 godina pojavljivali su se različiti pristupi rešavanju palestinskog pitanja. Najprisutnije rešenje ostaje ono o dve države s Izraelom i budućom Palestinom, koje deli Jerusalim na dva glavna grada. Međutim, s obe strane postoje sumnje u realizaciju tog projekta.

Međunarodna zajednica kritikuje Izrael zbog izgradnje sve većeg broja jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, što bi moglo da isključi mogućnost formiranja ujedinjene palestinske teritorije.

U opticaju su i drugi predlozi, poput priznavanje statusa izbeglice od strane Izraela i kompenzacija, ali bez prava na povratak. Ili ograničeno preseljenje. Ili sistem sa dva pasoša u jednoj državi. No, rešenje koje ima izgleda na realizaciju za sada nije na vidiku.

Međutim, u svetlu rata između Izraela i Hamasa u Gazi, koji je izazvan Hamasovim terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine, čini se da je opipljivo rešenje dalje nego što je bilo decenijama.

Tagovi:

Izrael Nakba Palestina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure