
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
U Beogradskom dramskom pozorištu je premijera omnibus predstave o femicidu i porodičnom nasilju, koja je rezultat projekta Beograda, Zagreba i Maribora
Večerašnja premijera predstave „Kraj sveta u tri čina“, omnibusa na temu nasilja nad ženama, u Beogradskom dramskom, rezultat je koprodukcije tog pozorišta, Zagrebačkog kazališta mladih i festivala „Borštnikova srečanja” iz Maribora.
Autorke predstave su Kristina Kegljen, Katja Gorečan i Tijana Grumić, u režiji poznate rediteljke iz Sarajeva Selme Spahić.
Predstava je deo projekta koji je počeo 2022. godine, u sva tri grada, s idejom da se promoviše žensko dramsko pismo. Objavljen je konkurs i u sva tri grada su održani razgovori sa dramaturškinjama, pravnicama i psihološkinjama o femicidu i porodiučnom nasilju u širem društvenom kontekstu.
Od pristiglih 69 tekstova, regionalni žiri je odabrao tri najbolja: „Pod suknjom“ Kristine Kegljen, „Aktivistkinje“ Katje Gorečan i „Svet zaslužuje kraj sveta“ Tijane Grumić, uz obrazloženje da nisu stereotipni, ne pokazuju nasilje u banalnom svetlu, već obuhvataju širi spektar problema.
Prema dramaturškinji predstave Ivani Vuković „sva tri teksta imaju snažan feministički i autorski pristup zadanoj temi iskustva nasilja nad ženama u pandemiji, stvarajući aktivan u svom otporu neoliberalnom kapitalizmu i patrijarhatu. Otpor se ne odnosi samo na svet tekstova već i na njihovu, i našu, poziciju autora, kulturnih radnica, svesnih da zavisimo stalno o nekom (retkom) takmičenju, u ovom slučaju rigidnih odrednica evropskog projekta. Aspekt kulturnih radnica proširen je i dokumentarnim materijalima u dijalogu s tekstom ‘Aktivistkinje’. Otpor i ženska osveta otvaraju se kao ključna zajednička pitanja koja postaju režijska provodna nit celine“.
Prvi deo predstave, pojednostavljeno rečeno, prati porodični život, drugi društvo i poslovni kontekst, a treći civilizacijske probleme koji su tu oduvek.
Mi ne dociramo, niti smo u poziciji moralne nadmoći, već želimo da pokrenemo dijalog“, naglasila je Selma Spahić.
U velikom ansamblu sastavljenom od tri koproducesuta su Mirjana karanović, Anđela Ramljak, Špela Setničar, Katarina Bistrović Darvaš, Petja Golenc Horvat, Nina Kuclar Stiković, Rina Pleteršek, Barbara Polajnar, Milena Pučnik, Gaja Višnar, Iva Ilinčić, Bojana Stojković i Milica Stefanović.
Premijere su najavljene i u Zagrebu i Mariboru sa ukupno 11 izvođenja, kao i gostovanja u Trstu i Budimpešti.
.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve