
Podrška protestima
Posveta studentima iz Karnegi hola: Zlato je stiglo iz Svemira
Na koncertu Kronos Kvarteta u Karnegi holu, u Njujorku, 28. marta, osnivač Kronosa, posvetio je jednu numeru - studentima u Srbiji.
Šest godina nakon što je oštećen u NATO bombardovanju, kompleks zgrada Generalštaba je proglašen za kulturno dobro. Od tad ne prestaju pokušaji da se ova prepreka prevaziđe a Generalštab pretvori u nešto profitabilno
Generalštab, zgradu uglu ulica Kneza Miloša i Nemanjine u Beogradu koju je država poklonila zetu Donalda Trampa, štiti zakon po kome se ona ne prodaje.
Kompleks zgrada Generalštaba građen je od 1956. do 1965. godine po projektu autoriteta moderne arhitekture u nas, Nikole Dobrovića. U istoriji arhitekture se svrstava među najznačajnije građevine modernizma Jugoistočne Evrope.
U NATO bombardovanju 1999. godine teško je oštećen.
Šest godina nakon toga, proglašen je kulturnim dobrom. Ovaj status podrazumeva da zaštićeni objekat bude vraćen u prvobitno arhitektonsko stanje.
Godinu dan kasnije, 2006, Republička direkcija za imovinu pokrenula je inicijativu da se Generalštab izbriše iz registra kulturnih dobara, čemu su se obradovali zagovornici tada aktuelne ideje da Generalštab treba srušiti kako bi se atraktivna lokacija oslobodila. Zahvaljujući Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, ova inicijativa je osujećena.
Nova kampanja za brisanje zaštite i zahtev „da se jednostavno objekti poruše i lokacije stave u funkciju… zato što je ugrožena bezbednost prolaznika“ došla je 2013. od tadašnjeg ministra za građevinu i urbanizam Velimira Ilića, ali ni ona nije dobila zeleno svetlo jer tadašnja Ocena građevinske inspekcije o nebezbednosti zgrada nije bio dovoljan razlog da se Generalštabu oduzme statusa spomenika kulture.
Najnovije opravdanje za isti cilj nazvan je „revitalizacija i razvoj lokacije“.
Struka je unisono protiv odluke države da pokloni Generalštab.
Arhitekta Slobodan Maldini podseća da je „jedina građevina koja je preživela atomsku bombu u Hirošimi, Genbaku kupola, pretvorena u Memorijal mira, kao i da su na mestu uništenih Kula bliznakinja u Njujorku Amerikanci podigli veličanstveni Nacionalni memorijal i muzej 11. septembra, a pored njega širom SAD sagrađeni su brojni spomenici od ostataka čelika sa srušenih kula.“
Maldini piše u „Večernjim novostima“ da je „kompleks Dobrovićevog Generalštaba važan duhovni stožer i simbol nacije i njime se ne trguje! Po ugledu na Amerikance, ovu beogradsku meku turista, vredan istorijski testament, treba sačuvati i pretvoriti u Memorijalni centar. Samo na taj način moći ćemo mladim pokolenjima da pogledamo u oči i zadržimo sećanje na istorijske događaje u kojima smo teško i nepravedno propatili. Takvo opredeljenje biće jasan pokazatelj da smo kao država suvereni, dostojanstveni i ne odričemo se svoje istorije, bez obzira na puste želje pojedinaca.“
Na koncertu Kronos Kvarteta u Karnegi holu, u Njujorku, 28. marta, osnivač Kronosa, posvetio je jednu numeru - studentima u Srbiji.
Svetozar Cvetković, predsednik Odbora Bitefa, insistira da Skupština grada poštuje Pravila ovog festivala i da reši pravnu krizu u kojoj se našao nakon što Skupština grada nije imenovala umetničkog direktora Bitefa
Zrenjanin je pre nekoliko dana postao Prestonica kulture Srbije. Za jednočasovno otvaranje potrošeno je novca koliko ukupno dobije BITEF
Prema Skupštini grada, nema nikakvih prepreka da Bitef nastavi pripreme ovogodišnjeg izdanja. Međutim, prema pravilima po kojima festival posluje – ima. Da li se na to odnosila najava gradske sekretarke kulture da će uskoro doći do promena i redefinisanja manifestacija kulture
“Aktuelni studentski pokret je, ukoliko ne grešim, najvećim delom ostvarenje negativnog angažmana. On ustaje protiv očigledne laži, nepravde i neslobode ne proglašavajući se vlasnikom istine, pravde i slobode i, podjednako važno, ne pristajući na političke nagodbe oko toga. On je antipolitički u onom smislu koji mi, opterećeni ‘politikom kao sudbinom’, nikako da razumemo: nije pitanje ko će da vlada – kada se pitanje postavi na ovaj način, odgovor već podrazumeva apsolutnu vlast – nego izgraditi institucije koje će onemogućiti samodrštvo i omogućiti smenu vlasti bez krvi”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve