U talasu paorskih protesta koji proteklih meseci trese Evropsku uniju, od Holandije i Nemačke do Italije, Grčke i Portugala, i Francuska je u krizi zbog lošeg stanja u poljoprivredi. Iako se u EU izdvajaju mnogo veće pare za agrar nego u Srbiji, protesti su mnogo radikalniji
Francuski poljoprivrednici u petak, 1. marta su traktorima i balama sena blokirali saobraćaj oko čuvenog pariskog spomenika Trijumfalna kapija navodeći da je cilj njihovog protesta „spasavanje francuske poljoprivrede“.
Poljoprivrednici širom Evrope nedeljama protestuju zbog, kako navode, preterano restriktivnih ekoloških pravila, konkurencije jeftinog uvoza izvan Evropske unije i niskih prihoda.
Poljoprivrednici su podigli transparente oko spomenika na aveniji Jelisejska polja.
Poljoprivrednik Aksel Mason rekao je da se oko 100 njegovih kolega okupilo na kružnom toku od tri sata noću „na miran način i u skladu sa zakonom“.
„Ruralna koordinacija simbolično i mirno preuzima Trijumfalnu kapiju“, naveo je sindikat poljoprivrednika u saopštenju na mreži X, dodajući da je to vapaj da se „spasi“ poljoprivreda u Francuskoj.
Mason je rekao da su poljoprivrednici položili venac u znak sećanja na svoje kolege koje su finansijski problemi doveli do samoubistva, dodajući: „Država nas nikada nije čula“.
Nakon što je francuska vlada obećala reforme, poljoprivrednici su nastavili da blokiraju puteve i pale gume, govoreći da je potrebno više mera.
Gde je EU, a gde je Srbija?
O tome zašto su evropski poljoprivrednici složniji, pa smim tim i moćniji, iako dolaze iz sistema u kojima se za opstanak agrara izdvajaju mnogo veća sredstva nego u Srbiji, za „Vreme” je ranije govorio profesor Fakulteta političkih nauka i dugogdišnji sindikalac Zoran Stojiljković.
Kako je objasnio, situacija u kojoj su poljoprivrednici u Srbiji je samo primer nečega što postoji na svim drugim ravnima.
„Ono što je naša specifičnost u svemu tome, a to i jeste rezultat ranijeg razvoja ne samo u poljoporivredi već i u našoj privredi, jeste ta vrsta oslanjanja na državna obećanja i nespremnosti za autonomnu samoodrbranu, kao i organizovanje kod poljoprivrednika koji su pritisnuti s jedne strane korporativnim kapitalom, a sa druge krupnim zemljoposednicima”, rekao je ranije Stoiljković.
On je dodao da je sitni sektor pritisnut i ako nema adekvatnu razvojnu politiku i razvojnu strategiju države dolazi do vrlo neugodne situacije i povremene krize koja onda oneomogućuje privredni razvoj uopšte.
„Naši poljoprivrednici tek sada počinju da stiču ta iskustva efektivnog samoorganizovanja. Prvo su se naučili kao i svi da je predizborna kampanja pravi trenutak da vaši protesti budu vidljiviji i da izvučete neka značajnija obećanja, ali ono što sada uče je da ta obećanja i neki dogovori za budućnost traže i solidniju samoorganizaciju”, rekao je Stojiljković.
Kako bi sferu politike učinili koliko-toliko odgovornom, neophodno je prepoznati sopstvenu moć, rekao je naš sagovornik i podsetio da je to i funkcija medija, sindikata, udruženja, protesta…
„Teško se postaje politički punoletan”, zaključio je Stojiljković.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vlada Srbije izabrala je partnera kome će zemljište ustupiti na 99 godina, ali ne i po kojoj ceni. Iz Ekološkog ustanka upozoravaju da će to sprečiti fizički i pravno
Iz Lige socijaldemokrata Vojvodine kažu da obnova železničkih stanica podseća na Vučićeve priče o uvođenju letećih vozila u saobraćaj u Beogradu jer na primer kroz Kovačicu već godinama nije prošao niti jedan putnički voz
Koncerti i sportski događaji najviše pune smeštajne kapacitete glavnog grada Srbije, a predstojeći nastup nemačke grupe na Ušću doneo je veliku i brzu zaradu vlasnicima smeštaja
Izvoz rakije iz Srbije raste iz godine u godinu, i procenjuje se da je trenutno vredan oko 25 miliona evra. Na Rakija festu u Beogradu predstavili su se proizvođači, a najbolji su nagrađeni
Od struganog asfalta ili „crnog zlata”, kako su ga prozvali mediji u Srbiji, mogli bi da se prave kilometri puteva, a da se pritom sačuvaju prirodni resursi. Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola Radin kaže za „Vreme” da se on odlaže na deponije, jer se dve godine čeka na Uredbu o korišćenju ovog novog materijala u građevinarstvu
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Opozicija koja ide na izbore možda nije računala sa ovolikim saplitanjem od „svoje“ čaršije, ali je morala da računa na Vučićeve igre. Imaju vrlo malo vremena da pokažu da li su iole spremni za to ili su gologuzi krenuli u koprive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!