
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Nemačka policija uhapsila je Danijelu Klete posle tri decenije skrivanja. Ona spada u grupu takozvanih „penzionera“ Frakcije Crvene armije (RAF), levičarske terorističke organizacije koja je odgovorna za brojna ubistva, otmice i pljačke
Danijela Klete (65) je uhapšena usred Berlina, potvrdilo je tužilaštvo za Špigel. Nije se opirala hapšenju.
Navodno je koristila italijanski pasoš, ali su je odali otisci prstiju. Zatečena je u jednoj zgradi u hipsterskoj četvrti Krojcberg, u stanu je pronađena i municija.
Klete je bila deo čuvenog trija u kojem su još Ernst-Folker Štaub i Burkhard Garveg. Oni su činili poslednju generaciju Frakcije Crvene armije (RAF), levičarske terorističke grupe koja je decenijama bila strah i trepet u Nemačkoj.
Taj trojac se pritajio pre pune tri decenije. Terete se za jedan pokušaj ubistva i brojne pljačke kojima su finansirali život u podzemlju.
Debeli krvavi trag
No, generacije RAF-a pre njih bile su daleko opasnije. RAF-u se pripisuju ukupno 33 ubistva i preko dve stotine povređenih od sedamdesetih do početka devedesetih godina.
Tako su 1977. ubili glavnog državnog tužioca Zigfrida Bubaka, a dvanaest godina kasnije je šef Dojče banke Alfred Herhauzen stradao u napadu eksplozivom.
Teroristička grupa, koja je sebe pojmila kao komunističku, antiimperijalističku gradsku gerilu, raspustila se 1998. godine i više se nije potpisivala iza zlodela.
Pljačkama se izdržavali
Istražitelji veruju da su Klete, Štaub i Garveg nakon toga krenuli u seriju pljački supermarketa i vozila za transport novca kako bi preživeli u bekstvu.
Početkom ovog meseca su istražitelji po treći put – nakon 2016. i 2020. godine – pokrenuli akciju sa javnom poternicom kako bi uhvatili „penzionere“ RAF-a, kako se ova trojka naziva.
Protiv svo troje postoje nalozi za hapšenje, a Klete je jedina dolijala, za sada.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve