img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inicijativa

Inicijativa da Beograd dobije ulicu Dragoljuba i Ljiljane Bakić

13. фебруар 2024, 14:24 FoNet/Vreme
Foto: Marija Janković
Copied

Pre godinu dana preminuo je arhitekta Dragoljub Bakić. Sada se pokreće inicijativa da mu se Beograd oduži

Pokret Novi optimizam u utorak je, povodom godišnjice smrti arhitekte Dragoljuba Bakića, pokrenuo inicijativu da jedna ulica u Beogradu dobije njegovo ime.

„Retko koji artikulisani aktivizam na razne teme je mogao da prođe bez njegovog učešća, ali bez obzira što je bio opsednut ekološkim problemima našeg društva, s nama je pored tih tema delio brigu za druge probleme“ naveo je u saopštenju Novi optimizam.

I beogradski odbor stranke Zajedno pokrenuo je peticiju za imenovanje ulice u Beogradu po Dragoljubu i Ljiljani Bakić.

Arhitekta Dragoljub Bakić, koji je bio i član Ekološkog ustanka i koalicije „Moramo“ u čijoj je kampanji učestvovao, preminuo je u 13. februara 2023. u Beogradu, u 84. godini.

Rođen je 1939. godine u Kragujevcu, a diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1962. godine.

Autor je brojnih objekata i urbanističkih celina u Srbiji i Jugoslaviji, kao i u Kuvajtu, Zambiji, Iraku, Zimbabveu, Južnoafričkoj Republici, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Bugarskoj, Danskoj, Švajcarskoj, Poljskoj, Grčkoj, Maleziji, Venecueli i Japanu.

Bakić je poslednjih godina bio oštri kritičar investitorskog urbanizma u Beogradu.

„Od 2012. u Beogradu više ne postoji javni interes, on je mrtav. Postoji samo razularena vlast, despotizam koji se vidi u svim sferama života. I možda su ova moja profesija i urbanizam to najogoljenije pokazali“, rekao je Bakić u jednom intervjuu za “Vreme” pre tri godine.

Posebno je kritikovao projekat Beograd na vodi.

„Beograd na vodi je mesto gde se čine katastrofalne greške: urbanističke, arhitektonske, saobraćajne, infrastrukturne, ekološke, društveno-političke, sociološke, ogromne ekonomske greške…“, napisao je Bakuć u teksto „Građevinski monstrumi na obali Save“ objavljenom u „Vremenu“.

„Na prvu vest o ovom projektu, u februara 2014, odmah su se javno usprotivile obe profesionalne arhitektonske asocijacije – Udruženje arhitekata Srbije i Društvo arhitekata Beograda tražeći da se poštuje važeći Generalni urbanistički plan Beograda i da se raspiše međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs. Arhitektama je u lice bačeno tih 3,5 milijardi evra i zaprećeno da ćute. Ta naivna priča o velikom novcu raspršila se kao mehur od sapunice kada je konačno na videlo dana izašao Ugovor o javno-privatnom partnerstvu između Republike Srbije i jednog privatnog preduzetnika iz Abu Dabija, u kome piše da je zapravo reč o 100 (stotinu) puta manjoj sumi, jer se čitav projekat realizuje po principu: sagradi se kuća, bude prodata, pa se gradi sledeća od tako prikupljenog novca. Ostaje velika misterija zašto vlast na projektu Beograd na vodi demonstrira takvu upornost u donošenju stručno spornih i štetnih odluka, spremnost za kršenje zakona, i takvu zadrtost i bahatost, zarad interesa jednog privatnog lica“, pisao je Bakić.

Upozoravao je na uslove u kojma građevinci rade na Beogradu na vodi.

„I tako Tamni Vilajet nastavlja da uspešno krije svoje tajne. Krio je od javnosti kada je postavljao kamene temeljce, krio se tramvajima od javnosti kada je potpisivao Ugovor i nastavlja da krije svoje tajne. Tako još uvek krije preostalih 200 stranica ugovora koje su ostale neprevedene na srpski jezik; još uvek krije svoje „kompletne idiote“ iz Hercegovačke ulice; još uvek krije koliko i čijeg novca je do sada utrošeno na tom gradilištu gde se nemilice betoniralo blato Bare Venecije; još uvek se krije ono najvažnije – koliko će to sve skupa koštati Srbiju da bi dobila ta svoja bedna 32 procenta vlasništva dok o svemu odlučuje jedan arapski preduzimač kome je dato 68 procenata vlasništva i uz to mu potpuno besplatno ustupljeno najvrednije centralno gradsko zemljište i na njemu proglašena EKSTERITORIJALNOST“ napisao je u tekstu „Tamni Vilajet – Beograd na vodi“.

Dragoljub Bakić bio je član Akademije arhitekture Srbije. Dobitnik je nagrade Salona arhitekture za 1974, 1976, 1978 i 1991. godinu i dobitnik Velike nagrade Saveza arhitekata Srbije 1994. godine.

Tagovi:

Dragoljub Bakić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Plate u obrazovanju

12.октобар 2025. Sonja Ćirić

U Zavodu za udžbenike nisu menjane plate od 2013. godine

Zakon o nacionalnim udžbenicima je zaustavljen, pa samim tim i nada zaposlenih u Zavodu za udžbenike da će im se povećati plate koje nisu menjane od 2013. godine

Putovanje u zemlje Evropske unije

12.октобар 2025. I.M.

Novi EU sistem za ulazak i izlazak startuje danas: Šta putnici Srbije treba da znaju?

Evropska unija uvodi Sistem ulaska/izlaska (EES), koji prikuplja otiske prstiju i fotografiju lica putnika izvan EU. Sistem se primenjuje postepeno, a do aprila 2026. pasoši će i dalje biti pečatirani

U znak podrške kolegama sa Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici i Srbima sa Kosova, studenti u blokadi organizuju skup u Beogradu.

Protesti

11.октобар 2025. B. B.

Skupovi podrške Srbima na Kosovu u režiji i studenata i vlasti

U subotu se održavaju skupovi podrške Srbima na Kosovu. Organizuju ih i studenti i vlast

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Energetika

11.октобар 2025. Dr Ilija Batas Bjelić (Klima 101)

Korišćenju uglja za proizvodnju energije u Srbiji ne nazire se kraj pre 2050.

Korišćenje uglja nije celishodno kada postoje tehnički i ekonomski bolje opcije u vidu obnovljivih izvora energije

Ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko smatra da je stav Vašingtona jasan i da je „njihov cilj da Rusije politički i ekonomski uopšte nema“.

Ambasador Rusije

11.октобар 2025. B. B.

Bocan-Harčenko: Siguran sam da će i ove zime u domovima u Srbiji biti toplo

„Siguran sam da će i ove zime u domovima u Srbiji biti toplo, bez obzira na sve poteškoće koje sankcije donose“, kaže ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure