

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Na tu funkciju imenovan je Oleksandr Sirski, dosadašnji komandant ukrajinskih Kopnenih snaga
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski objavio je da je sa pozicije vrhovnog komandata Oružanih snaga Ukrajine smenio Valerija Zalužnog.
Na tu funkciju imenovan je Oleksandr Sirski, dosadašnji komandant ukrajinskih Kopnenih snaga.
Odluku o smeni Zelenski je saopštio nekoliko dana pošto su se u ukrajinskoj javnosti pojavile naznake da ukrajinski predsednik razmatra smenu vojnog zvaničnika – koga brojni građani smatraju nasionalnim herojem otpora ruskoj agresiji pokrenutoj februara 2022.
U objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, Zelenski je rekao da se sastao i razgovarao sa Zalužnim.
„Razmatrali smo kakav je vid obnove potreban Oružanim snagama Ukrajine. Kao i ko bi mogao činiti njihovo novo rukovodstvo. Vreme je za ovu vrstu obnove. Generalu Zalužnom sam predložio da ostane našem timu”, rekao je Zelenski.
Dosadašnji komandant Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je imao važan razgovor sa predsednikom Zelenskim i da je odlučeno da se promene strategija i taktika na bojnom polju.
„Izazovi i zadaci iz 2022. godine se razlikuju od onih u2024. Sve se mora menjati i prilagođavati novoj realnosti. Da zajedno pobedimo“, objavio je Zalužni.
Odluka o promeni na vrhu ukrajinske vojske uoči dvogodišnjice ruske agresije u ratu koji je odneo znatne žrtve i uništio ukrajinske gradove i infrastrukturu.
Sjedinjene Države i zapadni svet Ukrajini je pružio uveravanja da će joj u ratu sa Rusijom pomagati sve dok to bude potrebno. Međutim, zakonski predlog o pomoći trenutno je blokiran u američkom Kongresu, a dostupna novčana sredstva su potrošena.
Takođe, uprkos velikim očekivanjima od ukrajnske kontraofanzive pokrenute juna 2023, nastojanja da ruske snage budu primorane na povlačenje sa delova okupirane ukrajinske teritorije, nisu urodila plodom.
To su okolnosti uoči dvogodišnjice ruske agresije na Ukrajinu – koja ne odustaje od tog ofanzivnog vojnog poduhvata.
Ko je Oleksandr Sirski?
Sirski je, piše Rojters, jedna od ključnih figura u Ukrajini od početka ruske invazije.
Oleksandr Sirski vodio je odbranu Kijeva na početku rata 2022. godine. On je bio „majstor” krajiškog iznenađenja i uspešnog kontranapada u Harkovu prošlog leta.
Sirski je rođen u julu 1965. u ruskoj oblasti Vladimir, koja je tada bila deo Sovjetskog Saveza. Od osamdesetih godina prošlog veka živi u Ukrajini.
Кao i mnogi ljudi njegovih godina u ukrajinskim Oružanim snagama, studirao je u Moskvi – na Višoj vojnoj komandnoj školi – među vršnjacima koji su od tada postali ruski komandanti.
Diplomirao je 1986. i pet godina služio u Sovjetskom artiljerijskom korpusu. Neki vojni analitičari veruju da njegova taktika na bojnom polju odražava njegovu sovjetsku obuku.
Sirski je postao šef ukrajinskih kopnenih snaga 2019. godine. On je ranije komandovao ukrajinskim trupama koje su se borile protiv pobune koju je podržavala Moskva u istočnim regionima Donjecka i Luganska, a koja je počela 2014. i dobio je ratno ime „Snežni leopard“.
Sirski je nadgledao neke od najvećih pobeda Ukrajine tokom sukoba.
Predvodio je uspešnu odbranu glavnog grada Кijeva u prvim mesecima rata, a u aprilu 2022. proglašen je za Heroja Ukrajine, što je najveća počast ove zemlje.
U julu 2022. Sirski je planirao i izveo munjevitu kontraofanzivu koja je odgurnula ruske trupe od grada Harkov i ponovo zauzeo delove zemlje na istoku i jugoistoku.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve