
Promena sudija
Suđenje Miroslavu Aleksiću bez konca i kraja
Žrtve vlasnika škole glume Miroslava Aleksića možda će biti prinuđene da dodatno čekaju pravdu. Postoji i mogućnost da je nikada neće ni dočekati
    
„Toliko smo zaluđeni i zarobljeni od strane politike i ljudi koji je vode, da smo dovedeni u takvu situaciju da navijamo za rat“, kaže Rade Aleksić na 31. godišnjicu ubistva svog sina koji je stradao braneći komšiju Bošnjaka
Rade Aleksić, otac Srđana Aleksića koji je 1993. godine ubijen u Trebinju jer je branio Bošnjaka, svoga komšiju Alena Glavovića, izjavio je da je njegov sin bio simbol zajedništva, ljubavi i sloge.
Rade Aleksić je u intervjuu za portal Autonomija rekao da mu, iako je prošla 31 godina od ubistva sina, svaka godišnjica teško pada.
„Žao mi je što ovaj svet, ovakav kakav jest, ne gaji čoveka i ne gaji slobodu. Toliko smo zaluđeni i zarobljeni od strane politike i ljudi koji je vode, da smo dovedeni u takvu situaciju da navijamo za rat. A Srđova je poruka bila: budi protiv svakog zla, a pogotovo protiv rata“, rekao je Aleksić.
Dodao je da je rat „jedno zlo koje donosi siromaštvo većini, a pojedincima bogatstvo“.
„Razmišljam: a šta bi bilo da se utroše pare za jedan ljudski način raspodele života na zemlji? Mi onda ne bismo razmišljali o raju na nebu, nego bismo ga imali ovde. Ali, ne. Mi ovde imamo pakao i zato ljudi veruju da će iz ovog pakla doći u raj. I zato je veru lako održavati, a ona se zloupotrebljava, zavađa ljude i vodi ih u ratove“, kazao je Rade Aleksić.
„Bedem“ između Trebinja i Dubrovnika
Prema njegovim rečima, nismo ništa naučili iz ratova iz devedesetih godina 20. veka.
„Nažalost, danas je veći zid između naroda, jer su se stalno podgrejavale neke priče o ustašama, o četnicima, i sve više, i više, i više. Mladi svet i pokušava da se sretne, ali ih presecaju događaji, preseca ih politika, ne daju im da se sretnu. Mladi Trebinjci rade u Dubrovniku i fino im je tamo. Ali, opet, Dubrovnik-Trebinje, bedem je. Tako je svugde, nažalost“, ocenio je Rade Aleksić.
Dodao je da ga redovno posećuje Alen Glavović, kojem je Srđan spasao život i koji sa porodicom živi u Švedskoj.
Spasao tuđi život, dao svoj
Srđan Aleksić je kao 26-godišnji vojnik 21. januara 1993. godine video da u centru Trebinja, u neposrednoj blizini policijske stanice, pripadnici Vojske Republike Srpske prebijaju Alena Glavovića, Bošnjaka iz Trebinja kojeg je Srđan poznavao.
Prišao im je i rekao da ga ostave na miru. Oni su potom srušili na zemlju Srđana i kundacima pušaka i vojničkim cokulama ga pretukli na smrt. Pao je u komu iz koje se nije probudio. Umro je 27. januara 1993. godine.
Mnoga priznanja i nagrade za ljudska prava nose ime Srđana Aleksića.
Novi Sad je jedan pasaž u strogom centru grada nazvao po Srđanu Aleksiću, a i nekoliko drugih gradova u regionu dalo je ulicama ime po Srđanu Aleksiću.
Radio-televizija Srbije je snimila dokumentarni film „Srđo“, a reditelj Srdan Golubović igrani film „Krugovi“ po motivima života Srđana Aleksića.
O tom filmu je pre desetak godina za „Vreme“ pisao Miljenko Jergović.

Žrtve vlasnika škole glume Miroslava Aleksića možda će biti prinuđene da dodatno čekaju pravdu. Postoji i mogućnost da je nikada neće ni dočekati

Majka Stefana Hrke, mladića koji je stradao u padu nadstrešnice, treći dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije. Pristigli građani i poslanici opozicije joj pružaju podršku, dok policija obezbeđuje prostor oko belih šatora

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić već tri-četiri dana juri po gradu dvojicu snajperista, koje nigde ne može da nađe. Kaže da pretnja nije naivna, iako o tome nije obaveštavao javnost

Dok ispred Narodne skupštine Dijana Hrka drugi dan štrajkuje glađu, s duge strane metalne ograde iz „Ćacilenda“ trešti muzika. Žena koja u tišini i po kiši traži pravdu za svog sina poginulog pod nadstrešnicom izložena je zvučnoj torturi

Zbog nedostatka reformskog duha i zabrinutosti za poštovanje prava i sloboda, Švedska obustavlja deo podrške državnim institucijama u Srbiji i preusmerava sredstva na civilno društvo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve