img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Škola i stres: Srednjoškolci traže manje usmenog propitivanja

21. januar 2024, 07:57 Milica Srejić
Foto: Tanjug/Zoran Žestič
Copied

Tri puta veći broj srednjoškolca javio se Centru za dečiju psihologiju zbog anksioznosti zbog teškoća organizacije u učenju. Preko 70 odsto učenika tvrdi da nastavnici ne poštuju ograničenje broja kontrolnih i pismenih zadataka

„Sećam se devojčice koja je ovde bila vukovac i preselila se u Beč sa porodicom od šestog razreda osnovne škole i na pitanje: ‘Koja je razlika u školi?’, odgovorila je da tamo ide napolje. To nešto govori, jer ona nije jedina“, kaže za „Vreme“ osnivačica Centra za dečiju psihologiju Mirjana Marković.

Četvoro srednjoškolaca iz Čačka, Kraljeva i Beograda osnovalo je neformalno udruženje „Korak dalje“.

Oni su primetili da, uprkos redovnom učenju, ne mogu da postignu sve što se od njih traži i odlučili su da potraže rešenje, navodi se u objavi Centra za dečiju psihologiju na Instagramu.

U objavi se navodi i podatak da se na kraju prvog polugodišta tri puta veći broj srednjoškolca javio Centru zbog anksioznosti povodom teškoća organizacije u učenju.

„Od 2019. se taj broj povećava. Tokom 2021. i 2022. godine negde početkom decembra smo zabeležili do 30 problema anksioznosti povodom školskih obaveza koja uključuje i anksioznost povodom (ne)uspeha u školi“, kaže Mirjana Marković i dodaje da je krajem 2023. godine taj problem utrostručen.

„Broj poziva i mejlova koje smo dobili od početka novembra do polovine je dostigao skoro 100 poziva traženja podrške“, naglašava naša sagovornica i dodaje da su tražili pomoć od kolega.

„Međutim, mali je broj kolega koji rade sa mladima pa je i to bilo teško“, navodi Marković.

Šta je uzrok?

Na pitanje šta srednjoškolci navode kao najčešći problem, naša sagovornica kaže da većina prijavljuje od pet do osam usmenih provera nedeljno i više pisanih provera nego što je dozvoljeno. To je, kaže, nemoguće spremiti, a da ostanete netaknuti stresom

Kaže, isto se odnosi na sve đake, i one bolje i one lošije.

„Pomoć iz škole dolazi od profesora kao pojedinca, mislim da je sistem tu zakazao“, ukazuje ona. Kaže, ni nastavnicima nije lako sa svim obavezama prema ocenjivanju, učenicima i školi.

Srednjoškolci iz udruženja „Korak dalje“ sproveli su anketu među 500 učenika o tome da li se poštuje zakon koji uređuje broj pisanih provera u školama.

Marković navodi da je 71,7 posto učenika odgovorilo da se zakon ne poštuje.

Uvesti ograničenje za usmene provere

Centar je, kako kaže naša sagovornica, nakon velikog broja prijava odlučio da pruži podršku ovoj grupi srednjoškolaca koja je sprovela anketu. Cilj je peticija da se ograniči količina usmenog ispitivanja.

„To i jeste problem, broj usmenih provera nije ograničen, a oni se spremaju za njih isto kao i za pismene provere“, kaže Marković.

Na Instagram stranici neformalnog udruženja „Korak dalje“ piše da oni ne traže odličan uspeh bez truda, već isključivo poštovanje zakona i pravila za usmene provere.

Konačno, ne radi se o učenicima koji nisu dobri đaci, koji su problematični, naprotiv, većina njih su učenici sa višim ocenama, zaključuje Mirjana Marković.

Tagovi:

Obrazovanje Profesoti Prosveta Učenici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Sećanje na „Oluju”

04.avgust 2025. Maja Dragić

Nakon „Oluje”: Devojčice iz budućnosti

„Oluja” se danas obeležava i kao progon i kao oslobođenje, dan za tugu i dan za slavlje. Sada kad više nisam ona mala Maja u Rumi koja nema ništa, znam vrednost vlastite istine

Vremenska prognoza

03.avgust 2025. I.M.

Ponovo vremenske nepogode, narandžasti meteo-alarm u delovima Srbije

Najniže temperature danas od 12 do 21, a najviša od 27 stepeni na severozapadu i zapadu, do 35 stepeni na jugoistoku Srbije

Finansije

02.avgust 2025. S.Ć.

Odakle opštinama novac za estradu ako nemaju za ambulantu

Opština Raška će platiti 20.000 evra za koncert Jelene Karleuše, a Aleksinac 10.000 evra za nastup Saše Kovačevića. Ovo nije priča o honorarima estradnih zvezda, već o rasipnosti onih na vlasti po opštinama Srbije

Urbanizam

02.avgust 2025. Sonja Ćirić

Rušenje Beogradskog sajma: I hale 2 i 3 ostaju – navodno

Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove

Zaštita podataka o ličnosti

01.avgust 2025. Marsel Firstenau (DW)

Špijuniranje celog sveta: Čuvajte se, gleda vas Palantir

Američka kompanija Palantir razvila je softver za posve novu dimenziju elektronske špijunaže. Takvu distopijsku predstavu o totalnoj kontroli imali su do sada samo najmaštovitiji pisci SF romana

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure