Moderni srpski klasik, savremeni roman, priče, politikološka i istoriografska studija, knjiga sećanja – raznovrsnost najčitanijih knjiga prošle godine govori o interesovanjima čitalaca
Sumirajući prošlu godinu, Gojko Božović, osnivač i glavni urednik „Arhipelaga“ kaže da se „među najčitanijim knjigama ovog izdavača nalaze dve knjige modernog klasika Danila Kiša, tri savremena romana, dve knjige priča, jedna politikološka studija o modernim tokovima moći, jedna istoriografska studija o tome kako je politička moć izgledala u prvoj polovini XX veka, kao i jedna knjiga sećanja u koju staju decenije uzbudljivog života.“
Izbor čitalaca je pre svega preporuka tim knjigama, ali i slika samih čitalaca.
Pomenute dve Kišove knjige su Rani jadi i Enciklopedija mrtvih. Božović podseća da su „one prevedene na sve veće svetske jezike, a u Srbiji su postale obavezni deo lektire svake nove generacije čitalaca“.
Zatim, na listi najčitanijih „Arhipelagovih“ izdanja je i knjiga Sergeja Gurijeva i Danijela Trajsmana Spin diktatori, možda najznačajnija i najprovokativnija politička studija današnjeg doba koja govori o novom ruhu tiranije u 21. veku. „Objavljena na srpskom polovinom oktobra, ova knjiga govori o tome kako se danas vlada spinovima i manipulacijama, kontrolom medija, ekonomije i društvenog života, za kratko vreme potvrdila je svoju aktuelnost, prijemčivost za različite čitaoce i postala čitav jedan društveni i čitalački događaj“, smatra Božović.
Jedna od najčitanijih knjiga su i sećanja Čarlsa Simića Zastrašujući raj. U ovoj knjizi veliki američki pesnik i esejista srpskog porekla seća se detinjstva u okupiranom Beogradu, posleratnog Beograda u kome je odrastao, odlaska u Sjedinjene Američke Države i prvih godina „američkog života“, potom služenja vojske u američkim jedinicama u Nemačkoj i Francuskoj ranih šezdesetih, kao i ulaska u poeziju i uopšte uzbudljive i jedinstvene pesničke karijere.
Među najtraženijim romanima Božović izdvaja naslove Jelene Lengold, Uglješe Šajtinca i Ljudmile Ulicke, i kaže da „dok u romanu Lakonogi dan Jelene Lengold glavni junak, u potrazi za razrešenjem porodične istorije i životnih sumnji, kao i nedoumica poteklih iz ljubavnog brodoloma, odlazi na dugačko putovanje po Evropi – od italijanskih obala do norveških luka i fjordova, junaci u romanu Uglješe Šajtinca Koljka i Sašenjka, usred savremene banatske svakodnevice, neprestano preispituju dve privilegovane figure. Jedna je iz intimnog okruženja, to je nedavno preminuli rođak Koljka, iza koga su ostale stvari i uspomene. Drugo je Sašenjka, u kome čitaoci odmah prepoznaju velikog ruskog pisca Aleksandra Puškina. Iako odsutni iz stvarnosti, i Koljka i Sašenjka su deo razgovora, ličnih i čitalačkih iskustava, oni prema kojima se meri svakodnevni život“.
Ljudmila Ulicka u kratkom romanu Zaista kuga pripoveda o pojavi kuge u Sovjetskom Savezu početkom 1940. godine. Pojavljujući se iznenada, kuga će najpre iznenaditi same lekare kojima je potrebno neko vreme da je prepoznaju, pa će lekari u prvo vreme biti i najčešći prenosioci, jer nisu znali da su u dodiru s kugom. Kada je prepoznata pojava bolesti za koju se mislilo da je iskorenjena, pokreće se mehanizam zdravstvenih i represivnih vlasti, zasedaju partijski komiteti, sprovode se istrage. Uporedo s tim, kontrolišu se informacije kako javnost ne bi saznala za opasnost koja se pojavila i s kojom živi.
Među najčitanijim knjigama su i knjiga priča Mihajla Pantića Nijedna od sedam i nova knjiga priča Srđana V. Tešina Crna Anđelija, premijerno predstavljena na Beogradskom sajmu knjiga. „Iako se u nizu priča u Pantićevoj knjizi Nijedna od sedam govori o ljudima s margine ili o ljubavima koje su trajno unespokojile živote junaka, u drugim pričama se, kao kontrapunkt, pojavljuje živ, razgovorni i, posebno važan, humorni ton pripovedanja.“
Novu knjigu Srđana V. Tešina Crna Anđelija čine zanimljive, evokativne i nostalgične priče o detinjstvu i odrastanju, tačnije, o nekim zaustavljenim trenucima detinjstva i odrastanja. Mokrin ostaje u prvom planu, ali je u priče Crne Anđelije Tešin uneo životinje kao novu temu i novi pogled na svet.
U istoriografskoj studiji ruskog istoričara Olega Hlevnjuka Staljin. Život jednog vođe preispituje se kako Staljinov život, tako i njegova tehnologija vlasti u dugim decenijama svemoćnog vladanja.
Dakle, zaključuje Božović, „opredeljujući se za knjige koje pripadaju različitim žanrovima i čiji su autori pisci različitih poetika, generacija i senzibiliteta, čitaoci su iznova podržali koncept ’Arhipelaga’ koji počiva na visokim kriterijumima izbora knjiga iz savremene književnosti i humanistike, kao i na istraživanju različitih postupaka i oblikovanju različitih pogleda na važna iskustva naše stvarnosti.“
Božović navodi i da je tokom 2023. godine „Arhipelag“ povećao i broj prodatih primeraka knjiga na godišnjem nivou, i broj prodajnih mesta u Srbiji – u ovom trenutku ih je preko 190, i regionu gde ih je preko 30. U datim okolnostima, sme se reći da su ovo dobri rezultati.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon skoro mesec dana, Beogradski filharmoničari prekinuli su štrajk, iako njihova dva zahteva nisu ispunjena. Kažu da su taoci loših zakona i još gorih uredbi, i nezainteresovanosti nadležnih da ih promene
Studenti koji su blokirali Studentski kulturni centar (SKC) u Beogradu ukazuju na samovlašće v.d. direktora Slavoljuba Veselinovića i pozivaju sve zaposlene i ostale radnike u kulturi da im se pridruže u borbi za slobodnu kulturu
Nakon dvomesečnih pokušaja da dogovorom ukažu na štetnost Pravilnika koji je donela v.d. direktorka iako joj je istekao mandat, Šabačko pozorište je održalo protest „Pozorište o koncu“. Odazvale su im se kolege iz cele Srbije
Izdavači ne bi bojkotovali Konkurs za otkup knjiga da studenti nisi imali četvrti zahtev, kao i da su se prethodna ministarstva kulture više bavila ćirilicom – smatra ministar kulture Nikola Selaković
Na mestu susreta privida i stvarnosti nalazi se nož u rukama građanke koja je skoknula do prodavnice po konzervu graška, pa onda tu konzervu, onako u mimohodu, hitnula na omraženi lik
Psihički labilna žena u Nišu nije napala slučajnog prolaznika, nego je napala ciljano. A ko je to mesecima crtao metu na čelu Natalije Jovanović i mnogih drugih?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!