![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Francuska_izbori_2_30-309x232.jpg)
Nuspojave
Treba se znati bojati
Ne boje se odgovorni ljudi carinika ili predsednika, nego se boje suseda, rođaka, prijatelja i mnoštva neznanaca s kojima dele političku zajednicu, te naposletku i samih sebe
Godine 2010. objavio je izveštaj o sumnji u trgovinu organima na Kosovu, u koji su umešani visokorangirani pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova
Bivši izvestilac Saveta Evrope Dik Marti, koji je istraživao zločine tzv. OVK i trgovinu ljudskim organima na Kosovu i Metohiji, preminuo je u 79. godini, saopštila je Liberalno-radikalna stranka Švajcarske.
Godine 2010. objavio je izveštaj o sumnji u trgovinu organima na Kosovu, u koji su umešani visokorangirani pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). U izveštaju se govori o umešanosti pripadnika OVK u otmice, ubistva i trgovinu organima na Kosovu i u „žutoj kući“ u Albaniji.
U izveštaju, koji je usvojio Komitet Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, Dik Marti optužio je tadašnjeg kosovskog premijera Hašima Tačija kao šefa, a njegove bliske saradnike kao članove albanske kriminalne grupe koja je krijumčarila ljudske organe, oružje i drogu širom Evrope.
Prema navodima iz izveštaja, Tači je kao komandant OVK od 1999. do 2000. godine naređivao, a u nekim slučajevima i nadgledao te zločine na Kosovu i na teritoriji Albanije. U tom izveštaju se tvrdi da je oko 500 Srba kidnapovanih na Kosovu prebačeno u Albaniju, gde su im, posle ubistva, vađeni organi.
Istraga zločina na Kosovu i Metohiji i u Albaniji pokrenuta je juna 2008. nakon knjige Karle del Ponte, u kojoj je istakla da je bila sprečena da istražuje zločine članova OVK koji su sada državnici Republike Kosovo.
Marti je poslednjih godina bio pod posebnom zaštitom zbog pretnji smrću koje je dobijao.
Dik Marti rođen je 7. januara 1945. godine u Sorengu u Švajcarskoj.
U detinjstvu je bio gotovo slep i kaže da mu je iz tog teškog perioda ostala sklonost da se suočava sa izazovima. Progledao je zahvaljujući korektivnim vežbama, i to tek kad je pošao u školu.
Završio je pravni fakultet u Nojšatelu, a doktorirao u Frajburgu (Nemačka).
Već decenijama je posvećen borbi protiv organizovanog kriminala i zaštiti ljudskih prava.
U svojoj zemlji izabran je za političara godine 2006.
Marti se nije bavio samo politikom i pravom. Tokom 1996. godine bio je predsednik Turističkog udruženja Švajcarske, a i dalje je predsednik Izviđača i planinara Švajcarske.
Po diplomiranju, od 1972. do 1975, radio je u Institutu „Maks Plank“ za spoljnu politiku i međunarodno krivično pravo u Frajburgu, Nemačka.
Radio je i na univerzitetu Nojšatel, Nemačka.
Godine 1975. imenovan je za državnog tužioca kantona Tičino i ugled je stekao u borbi protiv organizovanog kriminala. Otvorio je nekoliko krupnih afera. Najpoznatija je bila „Pica konekšn“, posle koje je tadašnja švajcarska ministarka pravde Elizabet Kop podnela ostavku zbog umešanosti njenog muža u pranje novca. Kao javni tužilac u kantonu Lugano Radio je 12 godina i jedno vreme je delio kancelariju sa Karlom del Ponte.
Dobitnik je više priznanja za borbu protiv kriminala, pa čak i od američkog Ministarstva za pravosuđe (Nagrada časti SAD 1987).
Započeo je u Liberalno-radikalnoj partiji Švajcarske. Godine 1989. izabran je za člana izvršnog veća kantona Tičino gde je bio direktor odeljenja za finansije. Bio je član švajcarskog Saveta država (od 1995) i član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 1998. godine, gde je istovremeno angažovan i u nekoliko komiteta i komisija, i drugi je zamenik predsedavajućeg Komiteta za politička pitanja.
Bio je poznat i po izveštaju o američkim tajnim zatvorima u Evropi. Naime, Dik Marti je 2005. godine, posle intervencije u Avganistanu, imenovan da vodi istragu Saveta Evrope o tajnim zatvorima CIA u Evropi i da istraži kršenje evropskih standarda ljudskih prava. Prihvatio je izazov i u izveštaju juna 2006. predstavio je dokaze koji pokazuju da je 14 evropskih država zaista pomagalo u zloupotrebama i da su protivzakonito držale i mučile zatvorenike osumnjičene za terorizam.
Dik Marti je u tom izveštaju naglasio da Komitet Saveta Evrope za borbu protiv mučenja do podnošenja izveštaja nije dobio dozvolu NATO-a i međunarodnih vlasti na Kosovu da obiđe tamošnje zatvore. „S kojim onda to legitimnim pravom i sa kojom uverljivošću međunarodna zajednica drži lekcije Srbiji?“, pitao je tada Dik Marti.
Ne boje se odgovorni ljudi carinika ili predsednika, nego se boje suseda, rođaka, prijatelja i mnoštva neznanaca s kojima dele političku zajednicu, te naposletku i samih sebe
Ako dolazite prekasno, progovarate prerano, pevate noću ili kuvate prekratko, život će vam kad-tad postati pakao. Problem je ovde dvostruk: orijentaciju u vremenu je nemoguće naći intuitivno – ona mora da se uči, pregovara i usklađuje, a s obzirom na ogromne individualne, uzrasne i kulturne razlike, taj proces može biti jako dug i komplikovan
“Ne spasava život vakcina, već vakcinacija. Ako za jednu tešku bolest postoji vakcina, treba iskoristi tu mogućnost. Onkološki sam pacijent sa dijagnozom raka jajnika za koji ne postoji rani skrining za otkrivanje, ni u svetu ni kod nas, za koji ne postoji ni vakcina. A rak grlića materice se može prevenirati jednostavnom imunizacijom protiv HPV. Znam kako izgleda pacijentkinja s poodmaklim stadijumom raka grlića materice i kroz koje muke prolazi. Ne mora da bude tako”, kaže Gorica Đokić iz Udruženja “Progovori”
Jelena Nikolić iz zadruge Elektropionir kaže za “Vreme” da je ključna ideja građanske energije da “ohrabre svakog prosječnog stanovnika da može da bude aktivni učesnik u energetskoj tranziciji”, jer, kako dodaje, jedinstvo građana posjeduje nezaustavljivu energiju. Kako objašnjava, današnji monopol velikih proizvođača od kojih svi dobijaju električnu energiju (iz prljavih izvora), prelaskom na obnovljive izvore može biti zamjenjen novim monopolom jedne te iste strukture, ili pak decentralizovanim sistemom u kome proizvodnja pripada građanima, koji se kroz jedinstvo bore za bolje uslove na tržištu energenata
Detaljnijim pregledom se zaključuje da je najveći broj postupaka, odnosno predmeta za obezbeđenje dokaza uzrokovan prirodnim pojavama i to, obilnijim padavinama, kišom ili snegom, što za posledicu ima poplave u građevinskim objektima ili na njivama. Stranke ukazuju sudu da je bitno hitno reagovanje kako bi se dao nalog i zadatak sudskom veštaku da utvrdi uzrok štete, uzročno-posledičnu vezu između radnje (ili propusta da se nešto uradi) i štete i visinu nastale štete i kako bi stranke dalje mogle da saniraju posledice od nanete štete, a da poseduju zakoniti dokaz za dalje vođenje postupka
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve