img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Investitorski urbanizam u Beogradu: Rade šta im je volja

12. decembar 2023, 06:51 Milan Aleksić
Foto: Vesna Anđić
Uzor za urbanistički terorizam: Maketa Beograda na vodi
Copied

Jedna od brojnih štetnih stvari po kojima će naprednjačka vlast u Beogradu ostati upamćena jeste i tzv. investitorski urbanizam. On predstavlja jedan od stubova gradske politike  Srpske napredne stranke u poslednjih deset godina i njihov osnovni koncept razvoja Beograda

Zbog investitorskog urbanizma u ovom gradu se sve pogoršalo – manje je zelenih površina, manje je javnih prostora, kao i prostora za kretanje ljudi; veće su gužve u saobraćaju, gradski prevoz je spor i nefunkcionalan, veće je i zagađenje grada.

O tome koliko SNS u Beogradu polaže na investitorski urbanizam i šta on u stvari znači, najbolje svedoči poslednja sednica Skupštine grada Beograda pre raspuštanja, održana u septembru 2023. godine. Na toj sednici je pred gradske odbornike došlo oko dvadesetak novih predloga odluka za izradu ili izmenu planova detaljne regulacije za pojedina gradska područja.

Ovoga puta, na stolu su bile odluke o izradi planova detaljne regulacije za delove Novog Beograda (blok 20, blok 32 i dr.), za delove Vračara (na primer između ulica Grčića Milenka do Đerdapske i Južnog bulevara), zatim odluke o izmenama planova detaljne regulacije za deo Starog grada (recimo između Ulice cara Dušana, Strahinjića Bana, Tadeuša Košćuška i Rige od Fere), za deo Zvezdare (između Bregalničke, Dojranske i Ulice Vojislava Ilića, ili u Malom Mokrom Lugu itd.), i za druge gradske opštine. Naravno, kao i svaki put do sada, vlast je sve ove planove usvojila, uprkos protivljenju opozicije i bez mnogo reči o tome zašto je u interesu grada da se ovi i ovakvi planovi usvoje.

Prost sistem

A šta je zapravo problem sa ovim planovima? Stvar je vrlo prosta i  sastoji se u sledećem: brojni planovi  izrađuju se i menjaju ne na inicijativu Grada, gradske opštine ili nekog gradskog organa ili ustanove, već na inicijativu investitora, odnosno građevinskih firmi koje žele da grade na tim područjima.

U obrazloženju ovih odluka (na primer za planove na Zvezdari) piše doslovce da je povod za izradu plana inicijativa samog građevinskog preduzeća, da je cilj izgradnja stambenih, komercijalnih ili drugih sadržaja, a onda se dalje u obrazloženju samo navede da se izrada plana poverava tom istom preduzeću.

Da to uprostimo: investitor pokrene inicijativu za izradu plana, gradsko veće predloži da ga baš on izradi, odbornici u Skupštini se slože, i onda to građevinsko preduzeće može mirno da počne da gradi ono što mu je volja.

Zloupotreba vlasti zarad profita privatnika

Jasno  je da se ovde ne radi ni o kakvim planovima razvoja koji su u javnom interesu, odnosno u interesu građana koji žive na tim područjima, već se radi o naprednjačkoj zloupotrebi vlasti, pošto od gradskih organa i gradske skupštine prave protočni bojler za donošenje odluka u interesu građevinskih firmi.

A građani su odbornike birali da zastupaju i štite njihov interes, da se bore da se u planovima razvoja zadrže i prošire zelene površine, da se prošire ulice ili trotoari, da se izgrade kulturne ustanove, zdravstveni centri i sl. Ništa od ovoga nema u planovima regulacije, jer ništa od ovoga nije interes privatnih investitora. Njihov interes je da se izgrade stambeno-poslovni kompleksi, zgrade sa što više spratova i što više stanova, po mogućstvu da dotaknu nebo, kako bi mogli da zgrnu i astronomski profit.

Da se privatni interes ne poklapa sa javnim i da vlast radi u privatnom interesu, nabolje pokazuje  primer Plana detaljne regulacije koji se izrađuje za deo Starog grada, na Dorćolu, za blok objekata između Ulice cara Dušana, Tadeuša Košćuška, Strahinjića Bana i Rige od Fere.

Tu je takođe predviđena izgradnja stambenog kompleksa, a upravo na tom potezu nalazi se i najstarija kuća u Beogradu, u Ulici cara Dušana 10, iz 1727. godine. Ova kuća predstavlja spomenik kulture od velikog značaja i jedino je barokno zdanje sačuvano iz tog perioda. Iako planom detaljne regulacije nije predviđeno rušenje ove kuće, Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda dao je primedbu na ovaj plan upravo zbog te parcele, budući da nije bezbedno da se tik uz najstariju beogradsku kuću izvode tako veliki građevinski radovi.

Međutim, planska komisija je ovu primedbu odbila i plan je neizmenjen došao pred gradsku skupštinu koja ga je većinom glasova i u svojila. Znači, zbog dodatnih 300 ili 3000 kvadrata koje će u njenom susedstvu da izgradi privatni investitor, gradska vlast je odlučila da ugrozi kuću staru 300 godina koja je kulturni spomenik ovoga grada. Očigledno nije važno da se sačuva ova kuća, da se ona ne ugrozi, pošto za ovu vlast i nije važno da li će biti ugrožen ili srušen  neki tamo simbol Beograda, važno je samo da se napune džepovi privatnih investitora, bliskih naprednjacima.

Kako bi trebalo da bude

Možda je izlišno reći, ali da ipak kažem: planove regulacije treba da inicira i donosi grad, a ne građevinske firme, i to na osnovu onoga što je javni interes, a ne privatni interes investitora, sa ciljem da se obezbedi bolji kvalitet života ljudi koji žive na tim područjima, a ne isključivo da se prošire poslovni prostori i komercijalni sadržaji. Naprednjačka vlast u Beogradu ovo nikada nije radila niti će raditi; njihovi odbornici su u prethodnom mandatu nemo i bez pogovora usvojili svaki „investitorski“ plan regulacije koje su gradsko veće ili gradonačelnik stavili pred njih.

Ostanak naprednjaka na vlasti u Beogradu znači siguran profit za privatne investitore, znači dalji urbanistički haos, znači manje zelenih površina, manje kulturnih sadržaja, manje vrtića i zdravstvenih ustanova, a više zagađenja, gužvi, nervoze u saobraćaju i napetosti među ljudima. Zbog toga ova vlast mora da ode i najbolja prilika za to je 17. decembar. Građani treba da izađu na izbore i glasno kažu „ne!“ urbanističkom nasilju u Beogradu i ovu štetočinsku naprednjačku vlast konačno pošalju u prošlost.

Autor je kandidat za poslanika u Skupštini Beograda na listi Srbija protiv nasilja

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Investitori Investitorski urbanizam Plan detaljne regulacije SNS Beograd Naprednjaci Šapić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vucic portret

Politička kampanja studenata

29.april 2026. Anja Mihić

Nekad „Gotov je!”, danas „Studenti pobeđuju!”: Koliko studentske parole nerviraju Vučića

Slogan „Studenti pobeđuju” za kratko vreme prerastao je u poruku optimizma, prkosa i vere u promene. Dok vlast pokušava da odgovori sopstvenom verzijom iste ideje, stručnjaci ocenjuju da snaga ove parole leži upravo u osećaju da je pobeda moguća

Aleksandar Vucic i Alister Kembel

Aleksandar Vučić u medijima

28.april 2026. Anja Mihić

Da li je Alister Kembel, bivši savetnik Tonija Blera, zanemeo pred Vučićem

Reakcije na gostovanje Aleksandra Vučića u podkastu kod Alistera Kembela bile su različite – od hvalospeva do „bodljikavih” opisa. Ko je tačno Alister Kembel i o čemu je razgovarao sa Vučićem

Vencijanska komisija

Mrdićevi zakoni

28.april 2026. I.M.

Danas: Visoki savet tužilaštva odbio preporuku Venecijanske komisije

Visoki savet tužilaštva odbio je da na dnevni red uvrsti preporuku Venecijanske komisije o vraćanju tužilaca u specijalizovana tužilaštva, uprkos upozorenjima o ugrožavanju kontinuiteta istraga

Mediji

28.april 2026. I.M.

Igor Božić odlazi sa N1 posle više od 12 godina

Igor Božić napustio N1 nakon više od 12 godina, uz sporazumni raskid saradnje sa Adria News Network

Zakulisni dilovi

28.april 2026. N.R.

Srpske vlasti opet uvoze kontroverzne Čečene

Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Povezane vesti

Intervju – Dragoljub Bakić, arhitekta

12.septembar Ivana Milanović Hrašovec

Urbanistički terorizam na delu

"Od 2012. u Beogradu više ne postoji javni interes, on je mrtav. Postoji samo razularena vlast, despotizam koji se vidi u svim sferama života. I možda su ova moja profesija i urbanizam to najogoljenije pokazali"

U novom broju

12.januar Ivana Milanović Hrašovec

Besciljna urbanistička ekspanzija: Svi centri Beograda

„Izmeštanje centra grada u Beograd na vodi je nemoguća misija. To je pogrešan urbanizam, pogrešno mesto, pogrešna namena, pogrešan obim, pogledajte samo količinu tih kvadrata, to je sve pogrešno i ne može da uspe“

Urbanizam

12.jul Dr Iva Čukić

Izgradnja Beograda: Potapanje, pregrevanje, gušenje

Evakuacija ljudi, poplavljivanje autoputeva i ulica, podrumskih prostorija stambenih zgrada, vrtića i drugih objekata u Beogradu desile su se zato što se prioritetizuju privatni kapital i investicije nauštrb javnog interesa i kvaliteta života ljudi u Beogradu, a bez ikakvog preuzimanja odgovornosti za posledice

Urbanizam

12.avgust B.G.

Rušenje na Slaviji: Profit ide pre zakona

Posle isteka statusa prethodne zaštite, uprkos pritisku javnosti, institucije nisu preduzele ništa, kaže bivši glavni arhitekta Beograda Đorđe Bobić, uz ocenu da su te zgrade postale lovišta za investitore.

Spomenik Stefanu Nemanji

12.septembar Milja Mladenović

Vidikovac u rupi

Još su renesansni trgovi pokazali koje su proporcije visine objekata i dužine trga koje omogućavaju najbolji prostorni doživljaj. Predimenzionirani spomenik Stefanu Nemanji na Savskom trgu je čisto izrugivanje urbanističke, arhitektonske i vajarske struke

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure