Pedeset i pet je godina Manakove kuće u kojoj je 2600 etnografskih predmeta velike kulturne vrednosti
Etnografski muzej u Beogradu obeležava 55 godina Manakove kuće Godišnjom izložbom radova tradicionalnih i umetničkih zanata.
Briga o Etnografskoj spomen-zbirci poznatog srpskog slikara Hristifora Crnilovića i jednog od retkih istraživača i kolekcionara folklornog nasleđa, smeštenoj u Manakovoj kući, poverena je Etnografskom muzeju u Beogradu i 17. novembra 1968. godine ozvaničena otvaranjem stalne postavke „Narodne nošnje i nakit centralnobalkanskog područja iz XIX i prvih decenija XX veka“.
U tom prostoru se priređuju izložbe i održavaju zanatske i kreativne radionice, škola filigrana, tradicionalnog veza i zlatoveza, tradicionalne i umetničke keramike, mozaika, kaligrafije, ručnog tkanja…
Foto: Promo Etnografski muzej
Manakova kuća je kulturno dobro od velikog značaja. Podignuta je oko 1830. godine na uglu današnjih ulica Gavrila Principa i Kraljevića Marka, u Savamali, predstavlja izuzetno redak primerak stambene istočnjačko-balkanske arhitekture u Beogradu.
Smatra se da Manakova kuća čuva najveću etnografsku spomen-zbirku, svojevrsni muzej. Osim 2600 predmeta velike kulturne vrednosti, Zbirka obuhvata i 1617 negativ ploča objekata snimljenih na terenu, više od 22.000 listova rukopisne građe, priručnu biblioteku sa više od 700 knjiga i časopisa, kolekciju seoskih i gradskih nošnji i nakita, pokućstvo, posuđe, drvorezbarene rozete sa cvetnim motivima, ćilime, alat, muzičke instrumente, pribore za pušenje, crkvene predmete, numizmatiku (rimski novac, novci vizantijskog cara Justinijana, srpskog cara Uroša, novac iz turskog perioda), arheološki materijal, staroslovensko oružje, srednjovekovni nakit (naušnica iz okoline Ohrida iz 14. veka, srpsko srednjovekovno srebrno prstenje, pečatni prsten sa rimskog nalazišta kod Čaglavice na Kosovu), antičku srebrnu masku sa lokaliteta kod Ohrida…
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok se masovna gradnja na Dorćolu širi, broj slobodnih parking mesta nestaje. Građani su se okupili ispred opštine Stari grad, tražeći da ih vlast bar sasluša. Obezbeđenje ih nije pustilo na sednicu, ali oni ne odustaju – i nude konkretno rešenje
Proširenje projekta Beograd na vodi izazvalo je novi talas otpora među građanima i aktivistima. Više hiljada prigovora upućeno je nadležnima zbog, kako tvrde podnosioci, neplanskih, štetnih i protivzakonitih zahvata u sam centar grada. Javnost traži da komisija posluša glas građana i zaustavi dalje širenje projekta
Sudsko Veće u Užicu je presudilo da se u Kosjeriću na jednom biračkom mestu ponove izbori koji su održani 8. juna. To bi moglo da dovede u pitanje pobedu SNS-a u ovoj opštini jer je razlika iznosila samo 51 glas
Uredba o uvozu ruskog gasa koju je predložila Evropska unija ne odnosi se na zemlje koje nisu njene članice, pa će Srbija moći da nastavi s uvozom, ali on neće smeti da završava u Mađarskoj
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Osim o arhitekturi Balkana, beogradskom urbanizmu, Hristiforu Crniloviću i njegovoj zaostavštini, obnovljena Manakova kuća je priča i o nama i našem nasleđu
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!